Liječenje bipolarnog afektivnog poremećaja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U liječenju bipolarnog afektivnog poremećaja nužan je multidisciplinaran pristup što osim primjene lijekova uključuje edukaciju bolesnika i obitelji o tijeku bolesti i liječenja, psihoterapijske i socijalne metode.

Čimbenici koji također pomažu u oporavku oboljelih su promjene u načinu života (tjelesna aktivnosti, prestanak konzumiranja alkohola i drugih psihoaktivnih tvari), a učinkovitost liječenja je bolja ako se što ranije prepoznaju početni znakovi poremećaja. Liječenje ovog poremećaja je dugotrajno, a uzimanje lijekova mora biti kontinuirano.

Lijekovi svojim djelovanjem postupno uspostavljaju ravnotežu neurotransmitora u mozgu, a svoj učinak počinju pokazivati nakon nekog vremena (obično jedan do četiri tjedna). Izbor lijekova ovisi o tome da li u određenom trenutku prevladava depresivna ili manična faza i kako se te faze izmjenjuju. Pomoću lijekova stabiliziraju se promjene raspoloženja i uspostavlja kontrola nad tim promjenama, tako što se smanjuje učestalost i intenzitet depresivnih i maničnih faza. Upravo radi toga lijekovi se moraju uzimati dugotrajno i kontinuirano.

U akutnim fazama bolesti (posebice ako se radi o maničnoj epizodi), oboljele osobe odbijaju liječenje i teško ih je privoliti na uzimanje medikamenata. Njihova česta sklonost rizičnom ponašanju razlog su radi kojeg ih je često nužno smjestiti u bolnicu.  

U depresivnoj fazi bolesti posebno treba obratiti pažnju na postojanje suicidalnog rizika. Prema dosadašnjim iskustvima za liječenje bipolarnog afektivnog poremećaja najčešće je potrebna kombinacija lijekova što uključuje antidepresive, stabilizatoreraspoloženja i antipsihotike koji djeluju kao stabilizatori raspoloženja. Tako se u maničnoj fazi uz antipsihotik daje tzv. stabilizator raspoloženja, a u fazi depresije uz stabilizator raspoloženja daje se antidepresiv uz antipsihotik novije generacije (jer imaju „antimanično” djelovanje i sprečavaju prijelaz u hipo/maničnu fazu). Klasični i najstariji stabilizator raspoloženja je litij. Od ostalih stabilizatora raspoloženja koriste se karbamazepin, valproat i lamotrigin. Od spomenutih antipsihotika najčešće se koriste atipični antipsihotici kvetiapin i olanzapin.

Ako se ne postigne zadovoljavajući terapijski odgovor preporučuju se daljnje kombinacije lijekova, a kod terapijski rezistentnih slučajeva indicirana je i elektrostimulativna terapija. Nakon što se povuku akutni simptomi bolesti, nužno je nastaviti terapiju održavanja kako bi se spriječilo ponavljanje bolesti. Konačni cilj liječenja je održavanje radne sposobnosti te što kvalitetnije obiteljsko i socijalno funkcioniranje.

Od Belupovih lijekova za liječenje ovog poremećaja na raspolaganju su: Q-Pin, Arvind i Vaira.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Imam bipolarni poremećaj, psihotične napadaje i depresiju. Molim Vaš savjet što da radim kako bi mi bilo bolje!

Granični poremećaj ličnosti

Granični poremećaj ličnosti

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMichael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Bipolarno afektivni poremećaj

Utjecaj ranih životnih čimbenika na rizik za razvoj shizofrenije i bipolarnog afektivnog poremećaja

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanje autora Robinson, Ploner, Leone, Lichtenstein, Kendler i Bergen koje je objavljeno 2023. godine u časopisu Schizophrenia Bulletin odnosi se na hipotezu kako shizofrenija i bipolarni poremećaj imaju zajedničke genetske rizične čimbenike i kliničke simptome, no usprkos tome u kojoj su im mjeri okolišni čimbenici zajednički, još uvijek nije dobro poznato. Autori ovog istraživanja istražili su […]

Depresija

Mutipla skleroza i psihički poremećaji – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKao učinkovit lijek za ove simptome pokazao se mirtazapin jer rjeđe izaziva mučninu, a može djelovati na povećanje tjelesne težine što je kod nekih poželjna nuspojava.

Depresija

Je li navedena terapija u fazi depresije adekvatna?

Aripiprazol

Aripiprazol u tretmanu bolesnika s psihotičnim poremećajima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKliničko iskustvo sa aripiprazolom potvrdilo je efektivnost i sigurnost ovog novog antipsihotika u pacijenata sa shizofrenijom, ako i u tretmanu manije u bipolarnom poremećaju tipa I…

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]