Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Studije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost.

Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su venlafaksin i duloksetin, dokazi upućuju na profil rizika koji je uvelike sličan profilu SIPSS-a.

Stariji triciklički antidepresivi, kao što su nortriptilin i amitriptilin, povijesno su bili povezani sa sedacijom i antikolinergičkim nuspojavama. Čini se da je teratogeni rizik relativno nizak, ali oni su često drugi izbor zbog problema s podnošljivošću. Manje se zna o bupropionu i mirtazapinu.

Bupropion se koristio za prestanak pušenja u trudnica, s ograničenim, ali općenito ohrabrujućim podacima o učincima na fetus. Mirtazapin je manje proučavan, ali nije čvrsto povezan s kongenitalnim anomalijama; sedacija i debljanje ostaju praktični problemi.

Istraživači navodi da ako je netko na antidepresivima i imao je tešku bolest ili su mu trebali lijekovi, često je veći rizik zbog prekida uzimanja tog lijeka nego nastavka uzimanja tijekom trudnoće.

Litij i drugi stabilizatori raspoloženja

Nedavni sustavni pregled i meta-analiza pokazali su da je rizik bilo koje kongenitalne anomalije ili srčane malformacije s in utero izloženošću stabilizatoru raspoloženja litiju bilo kada tijekom trudnoće općenito nizak, ali veći je za prvo tromjesečje ili kod izloženosti višim dozama.

U idealnom slučaju, trudnoću bi trebalo planirati tijekom remisije bipolarnog poremećaja i litij propisivati ​​unutar najnižeg terapijskog raspona tijekom cijele trudnoće, osobito tijekom prvog tromjesečja i dana koji neposredno prethode porodu, uravnotežujući profil sigurnosti i učinkovitosti za pojedinu pacijenticu, navode autori.

Smjernice navode da se litij može nastaviti ako se radi o ozbiljnom bipolarnom poremećaju žene i ako je dobro kontroliran lijekom, ali zahtijeva pažljivo terapijsko praćenje (npr. praćenje razine litija svaka 2-4 tjedna, zatim jednom tjedno blizu termina).

Nasuprot tome, dosljedno se pokazalo da valproična kiselina ima jedan od najvećih teratogenih potencijala među stabilizatorima raspoloženja, povezan s defektima neuralne cijevi i nepovoljnim neurorazvojnim ishodima. Brojne smjernice preporučuju izbjegavanje valproata u trudnoći ako je ikako moguće.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Trudnoća

Može li doći do trudnoće uz negativan test i kašnjenje menstruacije od dva dana?

nokti u trudnoći

Kožne promjene u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePromjene na koži tijekom trudnoće vrlo su česte i zapaža ih gotovo svaka trudnica. Neke promjene su toliko učestale da se ne ubrajaju u bolesti i smatraju se normalnim fiziološkim promjenama u trudnoći, jer dolazi do hormonskih promjena koje se očituju na koži, kosi i noktima. Određene kožne bolesti nastaju isključivo u trudnoći (impetigo herpetiformis, […]

Anemija u trudnoći

Anemija u trudnica ili kada je potrebna nadoknada željeza u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePrilagodba hematopoetskog sustava u trudnoći U trudnoći dolazi do povećanja volumena krvi. Volumen krvi počinje rasti već od 6. tjedna trudnoće, a najviši je oko 34. tjedna. Nakon toga ostaje nepromijenjen sve do porođaja. Povećanje iznosi nevjerojatnih 45 do 50 %. Zanimljivo je da je volumen krvi nešto veći u svakoj sljedećoj trudnoći, kao i […]

Anhidramnij

Oligohiramnij i anhidramnij

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLatinski oligohydramnion je stanje u trudnoći smanjene količine plodove vode, odnosno količina plodove vode manje od 500ml. Ultrazvučnom procjenom količine plodove vode, AFI je manji od 5. Latinski anhydramnion označuje potpuni nedostatak plodove vode. Olihogidramnij se nalazi od 0,5 do 8 % trudnoća. Prognoza i liječenje ovise o gestacijskog dobi (tjednima trudnoće) u kojoj se […]

Postpartalno razdoblje

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]

Trudnoća

Može li kašnjenje menstruacije od 11 dana značiti trudnoću iako je test negativan?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?