Imam probavne tegobe, pomozite!

Pozdrav,
Prebolio sam bolest Covid 19 i kroz to vrijeme mi je počeo proljev. Traje par dana, onda nestane na 2-3dana (nema uopce stolice) onda se opet vrati i tako u krug vec skoro mjesec dana. Bude jednom ili dva puta dnevno, vecinom nakon obroka. Pazim na prehranu i pijem probiotike prema savjetu doktorice, vadio sam nalaze, tocnije krv, stolica i urin i sve je uredno. Ne razumijem u čemu je problem, molim pomoć, hvala.

18.1.2021

Odgovara

prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnica

Poštovani,
Budući da se posljedice bolesti Covid-19 tek istražuju, ne mogu Vam sa sigurnošću reći o čemu se radi. Međutim, ako promatramo analogno nekim drugim infekcijama, postoji nešto što nazivamo “postinfektivni sindrom iritabilnog crijeva” – funkcionalni simptomi koji zaostaju nakon primjerice snažnije akutne crijevne infekcije. Moguće da se kod vas razvilo tako nešto i potrebno je posvetiti pažnju prehrani i mikrobioti kako biste vratili ravnotežu. Probiotici su svakako dobar savjet, a ako niste pokušajte s primjenom Saccharomyces boulardii.
Točan uzrok sindroma iritabilnog crijeva nije poznat, no pretpostavlja se da nastanku sindroma pogoduju upale i infekcije, stres te poremećaj ravnoteže neurotransmitera i mikrobiote. Dosad iskušani načini liječenja su brojni i uključuju dodatke prehrani s vlaknima, ulje paprene metvice, probiotike, antidepresive, psihoterapiju, promjene u prehrani, akupunkturu, antidijaroike i laksative. Ponekad se sindrom iritabilnog crijeva naziva i trbušnom glavoboljom ili „nervoznim crijevima“.
Bez obzira na to koji su pravi čimbenici uslijed kojih nastaje sindrom iritabilnog kolona (infekcija, hormoni, stres ili neravnoteža crijevne mikrobiote) promjene prehrambenih navika mogu imati značajan utjecaj na bol i nelagodu u osoba koje pate od sindroma. Prilikom propisivanja dijete valja uzeti u obzir i preklapanje ovog stanja s određenim intolerancijama na hranu (laktoza, fruktoza, ugljikohidrati, histamin), alergijama na hranu te preosjetljivosti na gluten koja nije vezana za celijakiju (NCGS).
Noviji znanstveni dokazi ukazuju da relativno restriktivna eliminacijska dijeta siromašna određenim prirodnim šećerima može ublažiti osjećaj nadutosti, smanjiti količinu plinova, olakšati bolove te druge simptome u oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva. Tijekom posljednjih godina, nekoliko studija ukazalo je na značajno poboljšanje simptoma u pacijenata koji su iz prehrane izbacili hranu bogatu određenim prirodnim šećerima (fermentabilnim šećerima, oligosaharidima, disaharidima, monosaharidima i poliolima – tzv. FODMAP hrana) poput raži, pšenice, češnjaka, luka, artičoka, gljiva, cvjetače, graha, slanutka, leće, meda, jabuka..
Iako prehrana koja isključuje tzv. FODMAP hranu ne djeluje kod svih oboljelih, sve veći broj stručnjaka podržava njene principe, barem kada je riječ o kratkoročnoj primjeni. Ipak, takva je prehrana poprilično složena i potrebno je provoditi uz nadzor liječnika ili nutricionista kako bi prehrana i dalje ostala nutritivno uravnotežena. Dugoročna primjena FODMAP dijete do danas nije dovoljno istražena te se uglavnom zagovara postupna liberalizacija dijete nakon smanjenja intenziteta simptoma, posebice u svjetlu spoznaja o utjecaju ove dijete na raznolikost crijevne mikrobiote.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam ZB (4)

Svakodnevna izloženost mikroplastici mogla bi poticati srčane bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteNovo istraživanje tima sa Sveučilišta u Kaliforniji otkrilo je da rutinska izloženost mikroplastici može ubrzati razvoj ateroskleroze, suženja arterija povezanog sa srčanim i moždanim udarima. Mikroplastika su sitne čestice koje se oslobađaju iz ambalaže, tkanina i uobičajenih plastičnih proizvoda. Negativan učinak mikroplastike na zdravlje zabilježen je samo kod muških miševa. No rezultat ne iznenađuje previše, […]

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]