Žalovanje i depresija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Žalovanje je normalna i potrebna reakcija na značajni gubitak ili smrt, a tuga je riječ kojom obično opisujemo osjećaje i reakcije koje pritom doživljavamo.

Pogađa sve ljude te je univerzalna. Žalovanje nalikuje depresiji na mnogo načina. Zajednički su simptomi tuga, gubitak interesa za do tada uobičajene aktivnosti, problemi sa spavanjem, promjene apetita, itd. Proces žalovanja je strogo individualan proces s obzirom na zastupljenost i jačinu znakova te trajanje – premda postoje neke općenite značajke.

U nekih osoba žalovanje počinje odmah pri saznanju o gubitku, u nekih ljudi je odgođeno, u nekih ljudi pak traje kratko, dok u drugih čitav njihov život. Žalovanje prvenstveno ovisi o strukturi osobnosti ožalošćenog, njegovim ranim i kasnijim iskustvima odvajanja i preživjelih gubitaka (smrti). Prema Bowlbyju osobne značajke igraju presudnu ulogu u razumijevanju reakcije na gubitak; spol, godine starosti, stupanj psihičke zrelosti, način na koji izlazimo na kraj sa stresnim situacijama u svakodnevnom životu.

Sa gubitkom osobito teško izlaze na kraj ovisne, granične i narcističke osobnosti. Ipak, žalovanje je znak zdravlja i omogućuje nam prihvaćanje neizlječivih životnih gubitaka. Još je Sigmund Freud, otac psihoanalize, 1917.g. rekao: „Žalovanje nije patološko, ono s vremenom prođe i pokušaj uplitanja u proces nema smisla, čak bi vjerojatno mogao nanijeti štetu:“ Žalovanje je proces, dakle, on traje i omogućuje nam da se polako, u skladu s našim mogućnostima, suočavamo s proživljenim događajem i posljedicama istoga. Nakon prvog šoka i nevjerice, ponekad i negiranja, osobu preplavi velika tuga i osamljenost koju zatim zamjeni ljutnja i depresija. Vrlo je važna podrška obitelji, prijatelja te bliskih osoba kako bi se bol i tuga mogle podijeliti s njima. Nakon toga slijedi prihvaćanje. Prihvaćanje je proces u kojem dolazi do restrukturiranja života osobe.  Gubitak se počinje prihvaćati, a život se nastavlja dalje.

Žalovanje je završeno onda kada možemo misliti bez unutarnje boli o osobi koju smo voljeli i izgubili. Završetak žalovanja obilježen je pronalaženjem stabilnosti, uspostavljanjem novog identiteta i vraćanjem životnih interesa koji se tada prilagođavaju novim okolnostima. Uspješan prijelaz ili završetak žalovanja istovjetan je ozdravljenju i dovodi do rasta i sazrijevanja osobe. Smatra se da proces žalovanja obično traje oko godinu dana.

Izostanak oporavka najčešće je obilježen zaostajanjem na jednoj od faza žalovanja i nemogućnosti prihvaćanja životnih izazova. Sadašnji život doživljava se kao prazan, besmislen te beznadan. Način kako ćemo tugovati i koliko dugo, zapisan je i pohranjen u nama kao otisak iskustva svih naših razdvajanja i svih gubitaka povezanih s ljubavlju i nježnošću – prvenstveno roditelja, da bi bio ponovljen i nanovo proživljen u „novo-starom“ gubitku za nas značajne osobe. Ako je reakcija žalovanja jačeg intenziteta i traje dulje, postoji mogućnost da se razvija depresija. Žalovanje je normalan i zdrav proces, depresija nije. Depresija je bolest jednako kao i povišen tlak ili šećerna bolest. Ako se ne liječi ona može postati bolest koja ugrožava život. Mnoge su rasprave u stručnoj literaturi kad žalovanje postaje depresija, odnosno bolest i kada je i kako trebamo liječiti. Tako je APA (American Psychiatric Association) u novom dijagnostičkom priručniku u kojemu se kao bolest definiraju mnoga stanja za koje je potrebno liječenje ili bolovanje stavila i žalovanje koje se do sada nije nalazilo na popisu  bolesti.

Prema novoj definiciji APA-e koja bi mogla, što se tiče dijagnostike, utjecati i na službeni popis Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pa tako i na ostatak svijeta, žalovanje se pretvara u depresiju, dakle stanje koje je potrebno medicinski tretirati, već nakon dva tjedna. Mnogi njemački i općenito europski liječnici se s ovom definicijom ne slažu.„Tko izuzetno tuguje, formalno ispunjava simptome depresije, no to ne znači da je ta osoba bolesna,“ kažu poznati europski psihijatri i psihoterapeuti. (R.R.) Najveća većina je onih koji se nalaze u žalosti, te bez lijekova i tretmana prebrode smrt voljene osobe ili neki tragičan događaj. Jedan argument protiv stvaranja klasifikacije za “kompliciranu tugu” smatra da to nije jedinstveni mentalni poremećaj. Umjesto toga ona je kombinacija drugih mentalnih poremećaja, kao što su depresija i posttraumatski stresni poremećaj i poremećaj osobnosti, te je se kao takvu tada i terapijski tretira.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Muško zdravlje shutterstock_2366227117

Muško zdravlje – MOVEMBER

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMovember je iza nas, ali briga o muškom zdravlju ostaje naša trajna obveza. Kada govorimo o zdravlju muškarca, jasno je da primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnog sustava, i to ne samo muškaraca. Potrebno je ponovno naglasiti kako […]

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?