Utjecaj ranih odnosa na naše kasnije odnose

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Christopher Miller u svom članku o ranim odnosima govori na koji način naša rana životna iskustva imaju snažan i dugotrajan utjecaj na odnose tijekom našeg odraslog života, odnosno predstavljaju podlogu kreiranja naših interpersonalnih relacija.

Dijete koje je odraslo u sigurnoj okolini, okruženo osobama koje pružaju ljubav i doživljavaju ga, može razviti osjećaj znatiželje i uzbuđenja, kao i interesa za sebe i druge. Dijete koje je zlostavljano ili zanemareno može se osjećati preplavljeno i zbunjeno, vezano uz osobe koje mu štete, iskrivljujući vlastito viđenje u kojem će zlostavljača pretvoriti u „dobru osobu“. U takvim slučajevima, kako bi zadobilo nekakav osjećaj sigurnosti, dijete mora na iskrivljen način vidjeti odnos.

Tako da naš doživljaj sebe, drugih i svijeta oko nas započinje već od najranijih dana i najranijih iskustava te formira našu mogućnost i način kako ulazimo u odnose i kako ih kasnije razvijamo.

Kako se sve više razvija spona između neuroznanosti i psihoterapije, sve je više spoznaja iz područja koja povezuju teoriju psihoterapije, neuroendokrinologije i genetike. Tako i razumijevanje objektnih relacija koji se odnosi na to kako interakcije s „vanjskim objektima“ (pojam koji označava stvarne osobe u nečijem životu) postaju upisane u umu djeteta i dalje nastavljaju postojati kao „unutarnji objekti“ (u vidu glasova, slika ili emocija koji potječu iz tih interakcija).

Ovi „internalizirani/pounutarnjeni odnosi“ iz djetinjstva utječu na to što očekujemo od drugih u budućim susretima, posebice onih kojih nas svjesno ili nesvjesno podsjećaju na ranije doživljenu interpersonalnu dinamiku.

Sve smo svjesniji utjecaja traume na rani razvoj. Tako sve rane doživljene traume utječu na to kako će pacijent doživjeti svog terapeuta kroz razvoj transfera, što i u terapeutu može pobuditi snažne osjećaje koji zapravo proizlaze iz identifikacije s „unutarnjim objektima“ pacijenta. Važno je to razumjeti i prepoznati kako se ne bi u terapijskom odnosu ponovo počeo „odigravati“ rani (traumatski) odnos.

Model objektnih odnosa koristan je na više razina ako promatramo kroz njega – od kliničke sredine, hitne službe, do izvanbolničkog miljea. Sve to pruža podlogu boljeg neuroznanstvenog razumijevanja ranog razvoja i kako uspješna psihoterapija može mijenjati biologiju mozga.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]