Uloga lamotrigina u liječenju epilepsija i poremećaja raspoloženja

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Termin epilepsija je zajednički nazivnik za niz kliničkih manifestacija kojima je osnovna oznaka pojava ponavljanih napada.

Epilepsija

Kliničkih manifestacija uz promjenu ponašanja kao posljedice patološkog izbijanja živčanih stanica određenih dijelova mozga, a koji se različito manifestiraju fokalnim ili generaliziranim konvulzijama, poremećajima i gubitkom svijesti, osjetnim, vegetativnim ili psihičkim promjenama.

Te pojave imaju elektrofiziološki korelat paroksizmalnih promjena EEGa, koje se registriraju na dubokim ili površinskim dijelovima mozga ili generalizirano. Zbog veoma različitih kliničkih i elektrofizioloških osobina epileptičnih manifestacija koje se u različitoj životnoj dobi  manifestiraju različito zbog razlike u sazrijevanju moždanih struktura a zbog različitih uzročnih faktora mogu imati i različiti tijek i prognozu, danas govorimo o epilepsijama.

Epilepsija i epileptički sindromi, pripadaju među najčešće neurološke bolesti, iako je njihovo značenje, još dramatično veće zbog dramatičnosti kliničkih manifestacija i zbog društvenih implikacija za individualnog bolesnika. Epilepsija se kao kronificirana bolest u SADu, u prosjeku javlja kod 50 novih slučajeva na  100.000 stanovnika.

Kod liječenja više vrsta epilepsija imamo indicirane antineuroleptike različite farmakokinetike. Na odjelu 2 PBU Zadar, dugi niz godina liječimo epilepsiju koja spada u skupinu nespecificiranih epileptičkih napada G 40.8 , koja se u većini slučajeva pojavila kao komorbidni razvoj teškog PTSPa, alkoholizma, narkomanije i teške depresije s povremenim psihotičnim simptomima. Obično pacijenti dolaze s uputnim dijagnozama F 33.3 , F43.1, G 40.8 Uz adekvatne antidepresive, moram reći da postupnom titracijom lamotrigina od 50 mg prvi tjedan pa do kraja drugog tjedna dobijemo koncentraciju lijeka lamotrigina od 200 mg na/ 24 sata.

Tijekom liječenja nespecificiranih epilepsija nije došlo niti kod jednog pacijenta do teškog grand mal, petit mal. Pacijentima se napravi EEG, te iako nije adekvatna dijagnostička pretraga, puno nam znači u liječenju nespecificiranih epilepsija s povremenom apnejom tijekom noći. Moja preporuka je da pacijent koji ima dijagnosticiranu epilepsiju i tešku depresivnu epizodu, najbolji rezultat postiže s kombinacijom sljedećih lijekova: lamotrigin á 100 mg tbl 1+1+0 mirtazapin á  45 mg tbl 0+0+1; zaleplon á 10 mg tbl 0+0+1. Lamotrigin spada u skupinu neuroleptika, koji daju odlične rezultate, naročito kod depresivnih epizoda, ali isto tako je odobren od  svjetske organizacije za liječenje afektivnih poremećaja raspoloženja.

Poremećaji raspoloženja i liječenje lamotriginom

Takvi poremećaji označuju trajne fluktuirajuće promjene raspoloženja, koje ne dostižu razinu depresije, manije ili hipomanije, međutim psihofarmakologija lamotrigina u kombinaciji s antidepresivima, alprazolamom i anksioliticima dali su odlične rezultate na polju liječenja afektivnog poremećaja raspoloženja. Ciklotimija: F 34.0/ je perzistirajuća promjenjivost raspoloženja, koja uključuje depresivna stanja i blaže povišeno raspoloženje. Pelin smatra da je riječ o poremećaju osobnosti, naziva se i afektivnim poremećajem raspoloženja. Katkada se ciklotimija smatra manje teškim oblikom bipolarnog poremećaja tipa 2, a kadšto je umjesto u poremećaj raspoloženja, svrstavaju uz granični poremećaj ličnosti. Da bismo postavili dijagnozu citklotimije, promjene raspoloženja moraju biti prisutne barem dvije godine.

Od bioloških hipoteza, najbitniju ulogu  u javljanju ciklotimije ima sljedeće: oko 30% srodnika osobe sa ciklotimijom ima BAP tipa 1., s druge strane među rođacima bolesnika koji imaju bipolarni poremaćaj tipa 1. , mnogo je više osoba sa  ciklotimijom nego kod rođaka bilo koje druge skupine psihijatrijskih bolesnika. U povezanost ciklotimije  s BAP poremećajima  ide i činjenica da se u trećine osoba sa ciklotimijom razvije veliki depresivni poremećaj, samostalno ili u kombinaciji s epizodama hipomanije  tip 2.

Distimija: oslabljeni tek i prejedanje, nesanica ili pospanost, gubitak energije, nisko samopoštovanje, oslabljena koncentracija ili teškoće u  donošenju odluka, osjećaj beznađa, depresivni osjećaj osobnosti, depresivna neurotska depresija, oralna fiksacija te jaki super ego, osjećaj krivnje, teškoće adaptacije u adolescentnoj dobi, reaktivna formacija kao glavni mehanizam obrane.

Zbog toga kod liječenja afektivnih epizoda poremećaja raspoloženja uz indicirani escitalopram, uz mirtazapin, male doze olanzapina odt od 5 mg tbl navečer, lamotrigin je došao kao spasitelj u smirivanju i remisiji bolesti. Doza indiciranog lamotrigina za poremećaje raspoloženja trebala bi ići do 200 mg dnevno. Klinička iskustva koja smo provodili na odjelu za depresije i neurologiju ukazuju da su pacijenti koji su dobili indiciranu dozu od 50 -150 mg  lamotrigina subdozirani, tako da doze od 200 mg pacijenta dovode u dobru fazu remisije bolesti. Ovim radom sam htio istaknuti da imamo jedan lijek – lamotrigin – koji uspješno liječi kako neurološke, tako i psihijatrijske bolesti.

Literatura:

  1. Boško Barac: Neurologija, Medicinska biblioteka, Zagreb 1992.
  2. Dražen Begić: Psihopatologija, Medicinska naklada, Zagreb 2011.
  3. Miro Jakovljević: Farmakologija, 2009.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Muško zdravlje shutterstock_2366227117

Muško zdravlje – MOVEMBER

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMovember je iza nas, ali briga o muškom zdravlju ostaje naša trajna obveza. Kada govorimo o zdravlju muškarca, jasno je da primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnog sustava, i to ne samo muškaraca. Potrebno je ponovno naglasiti kako […]

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]