Somatizacijski poremećaj – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kao što je već navedeno u prvom dijelu opisa somatizacijskog poremećaja, osobe s ovim smetnjama vrlo teško stječu uvid u to da su njihove tegobe psihološke, a ne tjelesne prirode.

Stoga inzistiraju u svojim zahtjevima za novim pretragama i načinima liječenja. Čak i kada uspiju uspostaviti dobar kontakt s jednim liječnikom, često nastavljaju tražiti dodatne preglede i savjete od drugih specijalista. Radi svega navedenog liječenje ovog poremećaja je vrlo teško i komplicirano, posebno jer takve osobe teško prihvaćaju psihijatrijsko liječenje.

Medikamenti se kao izbor u liječenju nisu pokazali uspješnima, a kada se i ordiniraju anksiolitici ili analgetici, njihova primjena treba biti kratkotrajna i kontrolirana. Nisu se osobito uspješne pokazale niti psihoterapijske tehnike, već je najdjelotvorniji jasan i suportivan odnos s liječnikom u kojeg će osoba izgraditi povjerenje, posebno kako bi se izbjeglo ponavljano izlaganje različitim postupcima koji ponekad mogu biti i opasni. Podrška bolesniku je važna da bi se mogli suočiti sa svojim smetnjama i pronaći uspješnije načine u izražavanju svojih osjećaja koje inače teško iskazuju. Često se dogodi da bolesnici i psihijatra dožive kao još jednu osobu koja ih ne razumije i ne doživljava ih ozbiljno.

Uvijek je važno imati na umu da bolesnik može naknadno razviti neku tjelesnu bolest, pa na to moramo obratiti pažnju. Osim u slučaju da su prisutne suicidalna ideje ili se radi o pogoršanju simptoma drugog, istovremeno psihijatrijskog poremećaja, ovi se bolesnici vrlo rijetko liječe hospitalno. Ako je to potrebno, tijekom hospitalizacije važno je bez dugotrajnih i detaljnih pretraga isključiti tjelesne bolesti koje bi mogle biti uzrok bolesnikovih smetnji, isključiti ili potvrditi da li su prisutni neki drugi psihijatrijski poremećaji, informirati bolesnika i njegovu obitelj o ovom poremećaju te se konzultirati s obiteljskim liječnikom i dogovoriti zajednički pristup. Dakle, osobito je važna dobra komunikacija s liječnikom obiteljske medicine te informiranje bolesnika o njegovoj bolesti. Često se nailazi na otpor bolesnika koji iznova može sumnjati da se ipak radi o neotkrivenoj tjelesnoj bolesti.

Korisno je da obitelj bolesnika obraća pažnju na bolesnika upravo onda kada simptomi bolesti nisu prisutni, jer na taj način u stvari daju poruku da simptomi nisu potrebni za dobivanje pažnje. Također je korisno okupirati bolesnika različitim aktivnostima u vrijeme kada se jave smetnje.

Kod bolesnika koji imaju prisutne druge psihijatrijske poremećaje, preporuča se liječenje (farmakoterapijsko ili psihoterapijsko) koje će ciljano djelovati na te simptome. Pokazalo se da se reduciranjem tih smetnji, ublažavaju i simptomi somatizacijskog poremećaja.

Pokazalo se da najbolju prognozu imaju oni bolesnici kod kojih je poremećaj prepoznat kod obiteljskog liječnika u početnoj fazi.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Psihijatar

Narcistični poremećaj osobnosti

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePoremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Psihijatrija

Kome da se prvo javim, psihijatru ili psihologu?

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePoremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Mentalni poremećaj

Mentalni poremećaji kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAutori Adams, Chien i Wisk u svom istraživanju navode da mlade osobe s kroničnim tjelesnim bolestima (kao što su npr. astma ili šećerna bolest) mogu biti pod povećanim rizikom za razvoj kroničnih mentalnih stanja.

Mentalno zdravlje

Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDva najvažnija negativna društvena učinka tijekom širenja epidemije korona virusa su stigma i ksenofobija.

Psihijatrija

Senzibilna sam, osjetljiva i puno toga me izbaci iz takta. Molim vas pomoć!

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]