Pregoreksija – anoreksija u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Izraz pregoreksija (pregnancy + orexis, što znači trudnoća + apetit) se koristi da bi se opisala prisutnost simptoma sličnih anoreksiji, u trudnica i žena u ranom stadiju majčinstva.

Označava poremećaj u prehrani u kojem se radi o opsesivnom kontroliranju težine i kilograma u trudnoći. U osnovi poremećaja je kriva percepcija tijela, slično kao kod anoreksije i bulimije. Poremećaj zahvaća dio budućih majki koje pretjerano zaokupljene dobivanjem težine u trudnoći mijenjaju prehrambene navike – uz restrikcijski unos hrane i ekstremno vježbanje.

Liječnici procjenjuju da skoro jedna od dvadeset trudnica u Europi pati od poremećaja prehrane u trudnoći. Većina žena krije problem i pripisuje ga simptomima u trudnoći, poput jutarnjih mučnina. U početku trudnoće mučnine su moguća pojava u skoro 70 % trudnica, pa je teško procijeniti jesu li rezultat pregoreksije. 

Poradi toga je broj registriranih žena koje pate od ovog poremećaja malen. Više od četvrtine žena koje pate od simptoma pregoreksije uzima laksative tijekom trudnoće (u prvom tromjesečju), a njih 30% redovito povraća tijekom prvih pet mjeseci. Također, oko 30%  naporno vježba. Neke žene sa dijagnosticiranim poremećajem prehrane tokom trudnoće konzumiraju i alkohol koji potom namjerno povraćaju.

Trudnoća je vrijeme psihičkih i fizičkih promjena (posebice izgleda). Žena bi u trudnoći trebala dobiti između 9 i 17 kilograma, što ovisi o tjelesnoj konstituciji žene. Za rast i razvoj zdrave bebe trudnica treba oko 250 kalorija dnevno više nego prije. Ako postoji višak kilograma, liječnici ne savjetuju dijetu, već zdravu prehranu.  Vježbanje je poželjno u trudnoći, ali umjereno i pod uvjetom da je trudnoća uredna (šetnja, plivanje, dok su borilački sportovi zabranjeni). Temelj  u trudnoći treba biti na manjim obrocima, više puta dnevno.

Psiholozi smatraju da opsjednutost trudnica izgledom ima korijene u potrebi za kontrolom, putem discipliniranja tijela. Sa druge strane, predstavlja simptom pretjerane okrenutosti sebi i ukazuje na problematičan odnos prema ulozi koja očekuje buduću majku. Razvoju pregoreksije sklonije su žene sa već ranije dijagnosticiranom anoreksijom nervosom.

Potencijalni faktori razvoja su kulturološki i sociološki koji veličaju mršavost kao ideal ljepote, nepodržavajuće obiteljsko ozračje, obiteljska anamneza opterećena poremećajem prehrane, različiti oblici teških psihičkih trauma, stresni događaji, hormonalni disbalansi te genetska predispozicija. U prepoznavanju simptoma i znakova glavnu riječ vode ginekolozi i obitelj oboljele žene. Simptomi su iracionalan strah od debljanja, neodgovarajući dobitak na tjelesnoj težini, preskakanje obroka, pretjerano brojanje kalorija, diskutiranje o trudnoći na nerealističan način, pretjerano vježbanje.

Problem  više je nego alarmantan i nosi opasnosti i po majku i po dijete. Pretjerana briga o ishrani može biti uzrok odbacivanja ploda ili zdravstvenih problema novorođenčeta. Žene koje pate od poremećaja prehrane mogu roditi prije vremena ili imati spontani pobačaj te razviti abnormalno intrauterino krvarenje. Gubitak kilograma   može dovesti do promjena u metabolizmu (dehidracija, manjak kalcija i gubitak koštane mase, nepravilnosti srčanog ritma) kao i do komplikacija tijekom porođaja – produljen ili težak porod, carski rez, kasnije nesposobnost dojenja.

Razne studije pokazuju da žene koje uspješno doje postižu bolju privrženost prema djetetu, a takva djeca poslije imaju manje poremećaja hranjenja nego djeca majki koje nisu bile zadovoljne svojim tijelom. Postoji također i opasnost od razvoja hiperemeze (hyperemesis gravidarum), teškog stanja,  potencijalno opasnog za život, kada dolazi do prekomjerne mučnine i povraćanja. Trudnice sa poremećajem prehrane imaju veći rizik od postporođajne depresije. 

Rizici za novorođenče nisu uvijek očigledni – uključuju  nisku porođajnu težinu, moždano krvarenje, respiratorni distres sindrom, retinopatiju novorođenčadi, nekrotizirajući enterokolitis, srčane mane – otvoreni ductus botalli.  Pored toga, novorođenčad ima povećanu vjerojatnost razvoja čitavog niza fizičkih i razvojnih problema kao što su: anemija, ADHD, rahitis, bolesti srca, depresija, usporen rast i kognitivni razvoj.

Liječenje pregoreksije se odnosi na tretiranje fizičkih problema (neadekvatni dobitak tjelesne težine)  i emocionalnih poteškoća. U liječenju sudjeluju psiholozi, psihijatri, ginekolozi, nutricionisti te endokrinolozi. Specifičnosti liječenja variraju od osobe do osobe i ovise o pridruženim psihijatrijskim poremećajima. Psihološke intervencije usmjerene su na potporu, podizanje samopouzdanja i samopoštovanja te sigurnosti u sebe, uz uključivanje obitelji u liječenje. Individualna psihoterapija, psihološko savjetovanje (pogotovo kognitivno-bihevioralna ili interpersonalna), skupna psihoterapija koja koristi kognitivno-bihevioralni pristup, te obiteljska ili bračna psihoterapija u izvješćima se navode kao učinkovite te su prvi korak u liječenju. Liječenje antidepresivima i antipsihoticima se izbjegava, no ponekad je nužno. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Muško zdravlje shutterstock_2366227117

Muško zdravlje – MOVEMBER

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMovember je iza nas, ali briga o muškom zdravlju ostaje naša trajna obveza. Kada govorimo o zdravlju muškarca, jasno je da primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnog sustava, i to ne samo muškaraca. Potrebno je ponovno naglasiti kako […]

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?