Predrasude spram (psihijatrijske) medikamentozne terapije

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kad osoba dođe na pregled psihijatru ili samo u nakani potražiti savjet glede stanja koje ju zabrinjava ili opterećuje, tijekom razgovora postupno prominira opći stav spram psihijatrije te same medikamentozne terapije (lijekova) koje osobe često identificiraju uz obilje predrasuda i krivih stavova i interpretacija..

Kad osoba dođe na pregled psihijatru ili samo u nakani potražiti savjet glede stanja koje ju zabrinjava ili opterećuje, tijekom razgovora postupno prominira opći stav spram psihijatrije te same medikamentozne terapije (lijekova) koje osobe često identificiraju uz obilje predrasuda i krivih stavova i interpretacija.

Često se tijekom već prvog susreta dade iščitati stav osobe prema medikaciji te sve bojazni koje ona nosi sa sobom. Konkretno razmišljanja idu od pitanja jesu li joj lijekovi doista potrebni, što oni nose sa sobom, kakav je učinak lijeka te pogotovo kakve nuspojave lijekovi nose sa sobom, koliko dugo treba uzimati terapiju, kada i u kolikoj dozi itd… Posebno osoba traži na indirektan način potvrdu lišenja bojazni kako ista ne boluje od teške duševne bolesti i kako je ista duševno zdrava.

Tijekom prvog pregleda pokušavam ugrubo bez opterećivanja detaljima, osobu uputiti o kakvim se tegobama radi, kakvo je moje viđenje problema s kojim ćemo se zajedno nositi, iznijeti plan i ideju terapijskih algoritama i modaliteta  te prijedlog terapijskog  plana. Iskreno navodim pacijentu da je moj posao velikim dijelom predložiti osobi plan tretmana a na istoj je odabrati put k ozdravljenju. Dakle, sklapamo terapijski dogovor (ili ugovor) u kojem obje strane imaju svoju odgovornost a u čijoj osnovi je uzajamno povjerenje i poštovanje.

Često pacijent u kasnijim fazama suradnje želi više doznati o načinu djelovanja lijeka, iako uz medikamentoznu terapiju pokušavam osobi približiti i osnovne psihološke aspekte stanja u kojoj se nalazi.

Predrasude spram medikamentozne terapije idu od bojazni da su lijekovi „droga, otrov u maloj dozi“ te kako će od istih postati „robot, zombi, biti će zabijena i samo će spavati, neće biti ta nego neka druga osoba, postati će ovisna o lijekovima..“ a posebno kako će se nositi s nizom nuspojava koje su navadene u popratnoj informativnoj listi u kutiji s lijekom.  Budimo iskreni, svatko bi od nas imao sličan stav u navedenoj situaciji.

Dakle, kako  osobi pojasniti da  lijekovi nisu „droge niti otrovi koji liječe u manjoj dozi te kako ne uništavaju tjelesno zdravlje, jetru, bubrege. Odnosno, jedno liječe a drugo (ne) truju…“

Da bi objasnili narečeno, dobro je pokušati reći kako su simptomi konkretnog stanja ili bolesti posljedica promjena u mozgu a uslijed, najčešće, određenih životnih stresogenih čimbenika, emocionalnih stanja, tjelesnih bolesti, učinaka određenih tvari na središnji živčani sustav… Sve navedeno, posljedično u našem mozgu, pojednostavljeno rečeno, dovodi do poremećaja u ravnoteži određenih tvari koje se nalaze između neurona tj. moždanih stanica; takozvanih neurotransmitera. Ovi neurotransmiteri su važni upravo zato jer prenose informacije s jednog neurona na drugi, djelujući na određena mjesta koja zovemo receptorima. Kada dođe do disbalansa ili neravnoteže u koncentraciji neurotransmitera, pojednostavljeno, javlja se bolest. Lijekovi pak blokirajući ili stimulirajući određene receptore taj disbalans opet dovode u ravnotežu i tako eliminiraju simptome same bolesti.

Doduše bitno je reći da svi lijekovi, pa tako i ovi koje preporučamo u psihijatriji, imaju određene nuspojave, a sve iz razloga jer  još uvijek nisu proizvedeni lijekovi koji  djeluju u cijelosti ciljano na određenu stanicu ili organ u našem tijelu. Istina je također, da svaka slijedeća generacija psihofarmaka ima snažniji ciljani učinak te manje izražene nuspojave u odnosu na prethodu generaciju lijekova.

U početku propisivanja psihotropnih ljekova nažalost bile su zastupljene brojne nuspojave koje su u velikom dijelu kompromitirale compliance pacijenta, odnosno bile su jedan od osnovnih razloga otpora pacijenata k medikaciji.

No kako znanost, a tako i dostignuća u medicini napreduju, izvjesno je da će se u budućnosti  jednokratnom aplikacijom nekog lijeka  vjerojatno moći kontrolirati simptomi određene bolesti na dulji vremenski period, a kao vrhunac uzbuđujuće medicinske budućnosti biti će individualno određivanje medikamentozne terapije, što znači da će svatko od nas sukladno svojoj „genskoj i enzimskoj mapi“ primati točno određeni ciljani lijek koji najviše odgovara nama odnosno našem tijelu. Fantastično, zar ne?

Jedna mala anegdota iz prakse:  gospođa (80) godina  žalila mi se na nesanicu. Predložio sam joj  određenu terapiju kako bi lakše usnula, na što sam dobio  odgovor da ipak radije neće uzimati ništa da se ne navikne na lijek- jer što će  kada ostari a lijek prestane djelovati!?

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Muško zdravlje shutterstock_2366227117

Muško zdravlje – MOVEMBER

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMovember je iza nas, ali briga o muškom zdravlju ostaje naša trajna obveza. Kada govorimo o zdravlju muškarca, jasno je da primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnog sustava, i to ne samo muškaraca. Potrebno je ponovno naglasiti kako […]

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]