Poremećaji prehrane, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Poremećaji prehrane javljaju se u oko 4% populacije. Obično se javljaju u adolescenciji, no u oko 5% slučajeva javljaju se u ranim dvadesetim godinama. Češće se javljaju kod osoba ženskog spola (prosječno 10 do 20 puta češće).

Poremećaji prehrane javljaju se u oko 4% populacije. Obično se javljaju u adolescenciji, no u oko 5% slučajeva javljaju se u ranim dvadesetim godinama. Češće se javljaju kod osoba ženskog spola (prosječno 10 do 20 puta češće). U zadnjih nekoliko desetljeća učestalija je pojava anoreksije, posebno kod djevojčica i dječaka predpubertetske dobi. Često se uz ovaj poremećaj javlja depresija, socijalna fobija i opsesivno-kompulzivni poremećaj.

Ne zna se točan uzrok, no pretpostavlja se da podlogu za razvoj ovih poremećaja čini kompleksna interakcija genetskih, bioloških, bihevioralnih, psiholoških i socijalnih čimbenika. Neka istraživanja pokazuju veću učestalost kod jednojajčanih blizanaca u odnosu na dvojajčane blizance. Endogeni opioidi mogu djelovati na potiskivanje osjećaja gladi. Funkcija štitne žlijezde također je suprimirana. Neki istraživači smatraju da postoji disfunkcija osi hipotalamus-hipofiza, dok su neke studije pokazale poremećaj funkcije serotonina, dopamina i noradrenalina (svaki od ovih neurotransmitora povezan je s regulacijom osjećaja gladi u paraventrikularnim jezgrama hipotalamusa).

Od socijalnih čimbenika pretpostavlja se da određenu ulogu imaju problematični odnosi s roditeljima, odnosno u takvim je obiteljima obično prisutna visoka razina izolacije i hostilnosti te niska razina podrške i empatije.
Vrlo često je anoreksija kod adolescenta reakcija na zahtjev za osamostaljenjem u sklopu kojeg se očekuje viši stupanj funkcioniranja, posebice socijalnog i seksualnog. Kod ovih osoba karakterističan je nedostatak osjećaja autonomije. Mnogi čak imaju osjećaj kao da njihovo tijelo na neki način kontroliraju roditelji, tako da kroz takvu izrazitu samodisciplinu anoreksični bolesnici pokušavaju razviti osjećaj autonomije. Prema psihodinamskom shvaćanju takve se osobe ne mogu psihološki separirati od svoje majke.

Bulimija se javlja češće od anoreksije, također češće kod osoba ženskog spola, no počinje u nešto kasnijoj adolescenciji od anoreksije. Iako se često javlja kod osoba normalne tjelesne težine, ponekad se radi o osobama koje su ranije imale prekomjernu težinu.
Pretpostavlja se da u nastanku ovog poremećaja važnu ulogu imaju serotonin i noradrenalin te možda povišena razina endorfina.
Osobe koje boluju od poremećaja prehrane su osobe koje imaju visoko postavljene ciljeve. Često potječu iz obitelji u kojima nedostaje bliskosti. Kod njih je prisutan manjak kontrole superega i ego snaga. Općenito teško kontroliraju svoje impulse što se očituje kao sklonost ovisnosti o psihoaktivnim tvarima i autodestruktivnim odnosima.
Često žene koje su doživjele seksualno zlostavljanje razviju bulimiju. Jedna od najvažnijih stvari je da sami roditelji imaju zdrave prehrambene navike.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Muško zdravlje shutterstock_2366227117

Muško zdravlje – MOVEMBER

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMovember je iza nas, ali briga o muškom zdravlju ostaje naša trajna obveza. Kada govorimo o zdravlju muškarca, jasno je da primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnog sustava, i to ne samo muškaraca. Potrebno je ponovno naglasiti kako […]

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]