Parkinsonova bolest i psihoza

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Jedna od najvećih komplikacija koje se mogu javiti kod osoba s Parkinsonovom bolešću je razvoj psihoze…

Jedna od najvećih komplikacija koje se mogu javiti kod osoba s Parkinsonovom bolešću je razvoj psihoze. To se u prvom redu odnosi na pojavu halucinacija ili sumanutih ideja. Rizični čimbenici za razvoj psihoze u sklopu Parkinsonove bolesti uključuju trajanje bolesti, prisustvo demencije, senzorna oštećenja ili insomniju, uporabu agonista dopamine ili možda ACE inhibitora ili gena transportera dopamina.

 

Pregledni radovi (među njima rad KJ Blacka iz 217. godine) navodi da premda većina osoba s Parkinsonovom bolešću nema psihotične simptome, tijekom vremena većina će u jednom trenutku razviti psihozu.

 

Prvi korak u liječenju je postavljanje dijagnoze, što uključuje isključivanje drugih uzroka psihoze – shizofrenije, poremećaja raspoloženja s psihotičnim simptomima – no osobito je važno isključiti delirij.

 

Sljedeći je korak isključivati antiparkinsonike, obično sljedećim redoslijedom: antikolinergici, amantadin, a zatim dopaminski agonisti. Neki kliničari također isključuju inhibitore monoaminooksidaze i inhibitore katehol-O-metil transferaze (COMT). Simptomi Parkinsonove bolesti često će se pojačati zbog promjena lijekova, pa će biti potrebno povećanje doze levodope. Ako nakon navedenih intervencija psihoza i dalje traje, doza levodope može se smanjiti ako je moguće, no pacijenti često već primaju minimalnu dozu za motoričku funkciju.

 

Nakon toga obično je potrebno uvođenje antipsihotika. Uvijek se uzima u obzir odnos rizika i pomoći. Od blažih simptoma, s vremenom se oni pogoršavaju tako što postaju češći, kompliciraniji, bez uvida pacijenta u to da se radi o promjeni stvarnosti. Posljedično se mogu javiti različite promjene u ponašanju s opasnim komplikacijama. U svakom slučaju navedene simptome potrebno je liječiti.

 

Neke su studije pokazale učinkovitost klozapina, dok su druge ukazale na blaže pogoršanje parkinsonizma u slučaju korištenja klozapina. Konsenzusom je zaključeno da klozapin ne pogoršava bitno motoričke simptome kod Parkinsonove bolesti. U SAD-u je nedavno odobren pimavanserin, inverzni agonist serotoninskih 2A receptora.

 

Uvođenje novijih atipičnih antipsihotika potaknulo je nadanja o boljoj toleranciji.

Risperidon u nižim dozama početno je djelovao obećavajuće, no pojavile su se teško podnošljive motoričke nuspojave. Olanzapine je pokazao određenu učinkovitost, no doveo je do pogoršanja motoričkih funkcija.

Aripiprazol je pokazao mješovite rezultate no uz pogoršanje parkinsonizma kod nekih pacijenata.

Kvetiapin se pokazao kao lijek koji se dobro tolerira, no neke studije ne pokazuju dovoljnu učinkovitost. Ipak zbog dobre podnošljivosti često je izbor u liječenju.

Neke studije govore da elektrostimulativna terapija može biti od koristi.

Rizični čimbenici za razvoj psihoze u sklopu Parkinsonove bolesti uključuju trajanje bolesti, prisustvo demencije, senzorna oštećenja ili insomniju, uporabu agonista dopamine ili možda ACE inhibitora ili gena transportera dopamina.

Pregledni radovi (među njima rad KJ Blacka iz 217. godine) navodi da premda većina osoba s Parkinsonovom bolešću nema psihotične simptome, tijekom vremena većina će u jednom trenutku razviti psihozu. 

Prvi korak u liječenju je postavljanje dijagnoze, što uključuje isključivanje drugih uzroka psihoze – shizofrenije, poremećaja raspoloženja s psihotičnim simptomima – no osobito je važno isključiti delirij.

Sljedeći je korak isključivati antiparkinsonike, obično sljedećim redoslijedom: antikolinergici, amantadin, a zatim dopaminski agonisti. Neki kliničari također isključuju inhibitore monoaminooksidaze i inhibitore katehol-O-metil transferaze (COMT). Simptomi Parkinsonove bolesti često će se pojačati zbog promjena lijekova, pa će biti potrebno povećanje doze levodope. Ako nakon navedenih intervencija psihoza i dalje traje, doza levodope može se smanjiti ako je moguće, no pacijenti često već primaju minimalnu dozu za motoričku funkciju.

Nakon toga obično je potrebno uvođenje antipsihotika. Uvijek se uzima u obzir odnos rizika i pomoći. Od blažih simptoma, s vremenom se oni pogoršavaju tako što postaju češći, kompliciraniji, bez uvida pacijenta u to da se radi o promjeni stvarnosti. Posljedično se mogu javiti različite promjene u ponašanju s opasnim komplikacijama. U svakom slučaju navedene simptome potrebno je liječiti.

Neke su studije pokazale učinkovitost klozapina, dok su druge ukazale na blaže pogoršanje parkinsonizma u slučaju korištenja klozapina. Konsenzusom je zaključeno da klozapin ne pogoršava bitno motoričke simptome kod Parkinsonove bolesti. U SAD-u je nedavno odobren pimavanserin, inverzni agonist serotoninskih 2A receptora.

Uvođenje novijih atipičnih antipsihotika potaknulo je nadanja o boljoj toleranciji.

Risperidon u nižim dozama početno je djelovao obećavajuće, no pojavile su se teško podnošljive motoričke nuspojave. Olanzapine je pokazao određenu učinkovitost, no doveo je do pogoršanja motoričkih funkcija.

Aripiprazol je pokazao mješovite rezultate no uz pogoršanje parkinsonizma kod nekih pacijenata.

Kvetiapin se pokazao kao lijek koji se dobro tolerira, no neke studije ne pokazuju dovoljnu učinkovitost. Ipak zbog dobre podnošljivosti često je izbor u liječenju.

Neke studije govore da elektrostimulativna terapija može biti od koristi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Psihoedukacija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteCilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Granični poremećaj ličnosti

Granični poremećaj ličnosti

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMichael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Lijekovi

Parkinson i pauziranje terapije – što mislite o tome?

Parkinsonova bolest

Demencija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteDemencija je sindrom koji utječe na pamćenje, razmišljanje, ponašanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Demencija po svojoj definiciji opisuje stanje u kojem je kognitivni deficit izražen do te mjere da osobu ometa u svakodnevnim aktivnostima. Najčešći uzrok demencije je Alzheimerovabolest (AB) koja je odgovorna za 50 do 56% slučajeva demencije. Cerebrovaskularna bolest kombinirana s promjenama […]

Parkinsonova bolest

Parkinsonova bolest – je li ova terapija adekvatna?

Serotonin

Depresija u neurološkim bolestima

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteDepresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]