Olanzapin

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

U kliničkoj praksi svakodnevno se susrećemo s raznim psihijatrijskim dijagnozama koje se mogu shvatiti u kontekstu lakših psihičkih poremećaja pa sve do pravih i teških duševnih bolesti.

U kliničkoj praksi svakodnevno se susrećemo s raznim psihijatrijskim dijagnozama koje se mogu shvatiti u kontekstu lakših psihičkih poremećaja pa sve do pravih i teških duševnih bolesti. Iako je u velikom broju slučajeva etiološki teško razjasniti psihička stanja u kojima se pacijenti nalaze, znači ne možemo točno povezati neki uzrok kao razlog psihičke destabilizacije, utješno je da u terapijskom smislu znamo i možemo smanjiti smetnje, ako ne u potpunosti ih i otkloniti. Postoje različiti terapijski pristupi liječenju; jedan dio psihijatara oslanja se uglavnom na lijekove, drugi pak na razne psihoterapijske metode, ali čini se kako je kombinacija lijekova i psihoterapije najdjelotvornija.

U skladu s tim, svaki psihofarmak, dakle lijek koji djeluje na mozak, ima i te kako svoje mjesto i važnu primjenu u liječenju, a pogotovo ukoliko se radi o težim duševnim smetnjama. U teže psihičke smetnje ubrajamo u užem smislu psihotične poremećaje, poremećaje raspoloženja, a ponekada i poremećaje ličnosti i ponašanja odraslih, ali i organske mentalne poremećaje – smetnje koje se ispoljavaju zbog narušenog tjelesnog zdravlja, poglavito bolesti mozga.

Olanzapin je antipsihotik i stabilizator raspoloženja, lijek koji djeluje na središnji živčani sustav i uklanja sumanute ideje i halucinacije, dovodi do smirivanja nemira i napetosti. U kemijskom smislu, olanzapin je antipsihotik sa širokim farmakološkim djelovanjem na brojne neurotransmiterske receptore. Ispitivanja su pokazala da postoji afinitet olanzapina za serotoninske, dopaminske, muskarinske, adrenergičke i histaminske receptore. Od svih tih receptora, nama je najbitnije antagonističko djelovanje olanzapina na serotoninske, dopaminske i kolinergičke receptore. Vezujući se na ciljna mjesta u mozgu, lijek dovodi do stabilizacije poremećene kemijske ravnoteže u mozgu, što se u ponašanju bolesnika manifestira kao poboljšanje stanja – dolazi do sređivanja tijeka i sadržaja misli, sumanuteideje blijede ili u potpunosti nestaju, obmane osjetila – halucinacije također u bitnome blijede ili nestaju, nemir i napetost se reduciraju. Lijek je interestantan zbog pozitivnog djelovanja na raspoloženje koje postaje adekvatnije, skladnije. Da bi se postigao ovakav terapijski efekt potrebno je izvjesno vrijeme redovnog uzimanja lijeka u propisanoj dnevnoj dozi, a očekivano vrijeme poboljšanja je negdje od dva do šest tjedana. Stoga treba pacijenta, ali i njemu bliske osobe, uputiti na to da će se poboljšanje psihičkog stanja zbivati postepeno, uz redovno uzimanje lijeka na propisani način i u dozi koja je terapijska. Uz pozitivne učinke, olanzapin može dovesti, i to se relativno često dešava, do određenih nuspojava: dobivanje na tjelesnoj težini je vjerojatno najvidljiviji nuzefekt lijeka. Pacijenti se često žale na pojačani apetit koji teško kontroliraju. Jedan dio njih zbog toga izostavlja lijek i na taj način ponovno mogu dovesti svoju bolest u pogoršano stanje. Stoga je nužno upozoriti na ovu neželjenu pojavu. Manje vidljiva nuspojava objedinjena je u metaboličkom sindromu – porastu razine kolesterola, krvnog tlaka, povišenju razine šećera u krvi, nakupljanju masnog tikiva u području trbuha. Treba svakako odvagnuti dobre i loše strane terapije, poticati pacijente da se brinu za svoje zdravlje, da ga održavaju i unapređuju jer unatoč naporima još uvijek postoji određeni zazor od stigme kod psihijatrijskih pacijenata. Dobrobit lijeka i pozitivan učinak ipak su daleko povoljniji i bitniji u odnosu na moguće neželjene efekte terapije. Stoga ne bi trebalo biti dileme da li uzimati dokazano učinkovit i dostupan lijek ili ne. Još jedna od prednosti ovog lijeka bila bi potreba uzimanja samo jedne vrste tableta, nešto što zovemo monoterapija, jer mu je djelovanje takvo da pokriva niz psihičkih tegoba pa se time lakše procjenjuje njegovo djelovanje i određuje doziranje. Kako se lijek proizvodi u obliku tableta koje su topljive u ustima, gotovo se trenutno stavljene na jezik rastapaju i apsorbiraju, to je primjena ovakve terapije značajno olakšana kod onih bolesnika koji nisu suradljivi i skloni su izbjegavanju uzimanja lijeka, a u čemu su neki naši pacijetni razvili zavidnu spretnost. Ovakva tableta olakšava kontrolu uzimanja farmaka u bolničkim uvjetima ali i u nastavku liječenja, gdje su članovi obitelji parteneri u liječenju. Njima je briga oko urednog uzimanja propisnog lijeka olakšana, a i samim pacijentima je tableta primamljivog dizajna.

Iako možda nije nužno potrebno, nije naodmet još jednom ponoviti da je preduvjet očuvanja zdravlja bolesnika koji imaju antipsihotičnu terapiju uvijek i iznova napomenuti nužnost redovnog uzimanja lijeka, što povećava šanse za dugotrajnu stabilnu funkcionalnost u svim životnim segmentima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Muško zdravlje shutterstock_2366227117

Muško zdravlje – MOVEMBER

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMovember je iza nas, ali briga o muškom zdravlju ostaje naša trajna obveza. Kada govorimo o zdravlju muškarca, jasno je da primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnog sustava, i to ne samo muškaraca. Potrebno je ponovno naglasiti kako […]

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]