Depresivni poremećaji u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Depresija je najčešći poremećaj mentalnog zdravlja kod osoba starije životne dobi, od depresije boluje 10-15 posta osoba starije dobi.

Prevencija suicida je glavni cilj liječenja osoba starije životne dobi. Zna se da su antidepresivi, psihološke intrevencije i elektrokonvulzivna terapija jednako učinkoviti kao i u mlađih odraslih osoba,  ali  depresija je često nedijagnosticirana i neliječena u starijih osoba. Gerontopsihijatrija preporuča liječenje od 12 mjeseci nakon prve epizode, 24 mjeseca nakon druge a najmanje tri godine i više nakon treće epizode.

Psihogerijatrija se bavi duševnim poremećajima starije životne dobi. 65 godina se smatra granicom koja dijeli srednju od starije životne dobi. Različita su kulturološka stajališta prema osobama starije životne dobi, suvremena obitelj većinu vremena je odsutna od kuće i članovi obitelji se ne zadržavaju na  jednom mjestu, to dovodi do pojave sve većeg broja starijih osoba koje su upućene u poznijoj dobi  na pomoć institucija. Ponekad je u toj dobi teško razlikovati pojave vezane uz proces starenja od bolesnih procesa. Niz bolesti može izazvati depresivne procese, a isto tako depresivni bolesnik teže doživljava  svoju tjelesnu bolest  tako da može biti otežano sudjelovanje u njezinom liječenju. Kad postoji komorbiditet često je  teško postaviti dijagnozu jer se simptomi prikazuju na atipičan način. Starije osobe imaju slabiju sposobnost svladavanja  tjelesnih , emocionalnih i ekonomskih stresnih situacija.

Psihosocijalne situacije koje mogu narušiti normalne procese starenja  su smrt supružnika, bliskih prijatelja, promjene mjesta življenja, neslaganje u obitelji kao i ovisnost o obitelji. Ovi stresnidogađaji mogu kod starijih osoba izazvati depresiju često praćenu agitacijom, stanjima smetenosti pa i psihotičnim reakcijama. Čest problem je i diferncijalna dijagnostika između depresije i početnog organskog psihosindroma. Budući de se u sklopu depresije pojavljuje i pseudodemencija, važno je razlikovati ta dva poremećaja  jer je depresija reverzibilna bolest. Ovaj se poremećaj može manifestirati uobičajenim  depresivnim simptomima kao što su pad energije i vitalnosti, nesanica, smetnje koncentracije, gubitak apetita i pad tjelesne težine. Češći simptomi depresije u toj dobi  jesu  preokupacije, nesanice, opstipacija, gubitak apetita, glavobolja, umor, bolovi.

Sindrom koji se pojavljuje samo u ovoj životnoj dobi je  involutivna melankolija. Melankolija je termin često korišten za depresiju karakteriziranu teškom anhedonijom (gubitak zadovoljstva u svim ili gotovo svim aktivnostima, nedostatak odgovora na uobičajeno ugodne podražaje), ranim jutarnjim buđenjem i to najmanje dva sata ranije nego što je uobičajeno, pogoršanjem depresije ujutro, upadljivom anoreksijom i gubitkom tjelesne težine, značajnom psihomotrnom retardacijom ili agitacijom te prekomjernom ili neodgovarajućom krivnjom.

Liječenje depresivnog poremećaja u starijoj životnoj dobi se provodi antidepresivima, anxioliticima, hiponoticima u dozi primjernoj dobi, koje su manje nego kod odrasle zrele dobi. Liječenje treba započeti niskom  dozom i lijek postupno titrirati poštujući pri tome maksimalni raspon doze. Nužno je učestalo procjenjivanje učinka liječenja, praćenje nuspojava, interakcija s drugim lijekovima  i u skladu s navedenim korigirati lijek. Antidepresivni lijek prvog izbora za blagu do umjerenu depresiju u starijih osoba svakako je iz skupine selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina.  Starije osobe ih dobro podnose.

Zbog sporijeg metabolizma u starijoj dobi početne i maksimalne doze su niže (prosječno pola početne doze u odraslih. Osim SIPPS-a kao lijeka prvog izbora (citalopram, sertralin paroxetin, escitalopram, fluoxetin), posebice u osoba starijih s jetrenom disfunkcijom pokazali su se i učinkoviti i tianeptin, raboxetin a i mirtazapin. Ako liječenje u 4 tjedna sa maximalnom dozom  antidepresiva nije učinkovito  treba promijeniti lijek unutar SIPPS-a. Ako je djelomično bolje liječi se daljih 9-12 tjedana. Liječenje treba nastaviti najmanje 6-12 tjedana kod ponavljanih epizoda i više godina. U psihotičnoj depresiji uvode se i antipsihotici i niskim dozama  uz antidepresive preporuča ih se uzimati 6 mjeseci s postupnim ukidanjem u skladu s kliničkim poboljšanjem.

Prikaz slučaja pacijentice u dobi od 8o godina koja se liječi 6 godina zbog povratnog depresivnog popremećaja. 
Prva  epizoda depresije je nastupila  nakon promjene mjesta stanovanja  a kojoj je prethodila smrt  partnera, odvajanje od djece. Simptomi početne depresije koje je bila latentna, maskirane slike u početku je rješavano u obiteljskoj medicini uglavnom korištenjen lijekova za smirenje i spavanje u manjoj dozi. Pacijentica je unatoč visokoj starosnoj dobi, dobrog tjelesnog zdravlja, kognitivno očuvana, funkcionira samostalno u svakodnevnom životu.

Kod prvog pregleda žali  se na tjeskobnost, potištenost , uznemirenost, gubitak sna i apetita bez psihotičnosti i suicidalnosti. U terapiju se uvodi  antidepresiv iz skupine SIPPS-a, anxiolitici kao i hipnotik, dolazi do djelomičnog  poboljšanja te tijekom godinu dana povremeno uz korekciju terapije  funkcionira bolje , ali na stresne životne okolnosti u sljedeće dvije godine u više navrata dolazi do pogoršanja  depresije te se uvede još jedan antidepresiv u večernjoj dozi (mirtazapin) , ukinu se postupno  anxiolitici uvede se stabilizator raspoloženja i dolazi do dobre remisije, na toj terapiji je stabilno  unazad dvije godine.

Kako je broj pacijenata u našoj kliničkoj praksi s produženjem životnog vijeka  povećan  mijenja se stav da se u starijih osoba trebaju zbrinjavati i liječiti prvo tjelesne bolesti a da su depresivnost i anxioznost i ostali psihički simptomi normalni u toj dobi i  uobičajeni. Bez obzira ne životnu dob depresija je bolest. Pravodobna dijagnoza i liječenje depresije u starijih osoba znatno poboljšava kvalitetu života bolesnika  i njihovih obitelj, bitno se smanjuje rizik od suicida. Suportivna psihoterapija i psihoedukacija pomažu pacijentu i obitelji u procesu liječenja. Pacijent treba dobiti informacije o liječenju, metodama samomopomoći, treba ga uputiti na korisne pisane  informacije o bolesti, upoznati sa postojanjem grupa sampomoći, razgovarati o stigmi vezanoj uz psihičke bolesti.

Literatura korištena:
1. Ljubomir Hotujac i autori: Psihijatrija 
2. časopis Medix srpanja 2013: Tema broja Depresija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Muško zdravlje shutterstock_2366227117

Muško zdravlje – MOVEMBER

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMovember je iza nas, ali briga o muškom zdravlju ostaje naša trajna obveza. Kada govorimo o zdravlju muškarca, jasno je da primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnog sustava, i to ne samo muškaraca. Potrebno je ponovno naglasiti kako […]

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?