Bipolarni afektivni poremećaj (BAP) i prikaz slučaja

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Poremećaji raspoloženja predstavljaju najčešće psihičke poremećaje današnjice, promjene u raspoloženju uz promjenu nagonskih dinamizama, mišljenja, volje dovode do upadljivih promjena u ponašanju oboljele osobe.

To su ozbiljni mentalni poremećaji koji utječu na cjelokupno funkcioniranje pacijenta.

Jedan od najtežih poremećaja raspoloženja je bipolarni afektivni poremećaj (BAP), to je kronični poremećaj sa promjenama raspoloženja u kojemu se izmijenjuju  faze povišenog raspoloženja i manične epizode uz osjećaj povišene energije i aktivnosti  s fazama sniženog raspoloženja, depresije i pada energije. Između faza nastupa faza normalnog raspoloženja (eutimije). Poremećaj karakterizira, često kronični, recidivirajući tijek sa povremeno akutnim epizodama.  U dosta slučajeva se teško dijagnosticira, to je težak poremećaj jer su pacijenti skloni u depresivnim fazama sucidalnom ponašanju.

Prema  međunarodnoj klasifikaciji  bolesti BAP predstavlja subkategoriju poremećaja raspoloženja, uz to visok postotak osoba  čak i do 40 posto  ne dolazi tražiti psihijatrijsku pomoć. To su ozbiljni mentalni poremećaji koji utječu na cjelokupno funkciniranje pacijenta.Taj poremećaj je po učestalosti treći uzrok dijagnosticiranja prijevremene nesposobnosti za rad sa značajnim padom psihosocijalnog funkcioniranja i smanjenom kvalitetom života.

Etilogija BAP-a je rezultat složenog međudjelovanja bioloških, socijalnih i psiholoških čimbenika. U patogenezi  poremećaja  značajnu ulogu imaju  abnormalnosti neurotransmiterskih  funkcija uz genetsku predispoziciju. Psihosocijalni stres često prethodi prvoj maničnoj epizodi  ali kasnije u recidivu bolesti nije uočen taj utjecaj. Psihodinamske teorije smatraju maniju obramebenom reakcijom od depresije.

BAP najčešće započinje  depresijom, većina pacijenata ima depresivne i manične epizode, a manji postotak isključivo manične  epizode. Depresivne epizode učestalije recidiviraju i dulje traju. Uz promjene rasploženja  ovaj poremećaj dovodi i do oštećenja u ostalom psihičkom funkcioniranju  utječe na  smetnje  pažnje, mišljenja, nagona i volje. U  hipomično-maničnoj fazi  pacijenti su vedro raspoloženi veseli, puni energije, malo spavaju, skloni nepromišljenim postupcima, povišenog libida,  neskloni liječenju.

U depresiji pacijent je sniženog raspoloženja, depresivnog afekta  uz gubitak energije, zanimanja i uživanja,  uz često osjećaj krivnje, bezvrijednosti, smetnje spavanja. Uz sniženo, depresivno raspoloženje ima i niz emocionalnih neugodnih proživljavanuja kaošto su potištenost, utučenost, očaj, tuga, preplavljeni su strahom, anhedonični (ništa ih ne veseli), psihomotorno su usporeni, bezvoljni , oslabljene pažnje.  Učestalije  „osjećaj bezosjećajnosti“ što je odraz duboke depresije. U agitiranim depresivnim fazama jaka anxioznost mijenja ponašanje, oni postaju nemirni i razdražljivi, uz učestala suicidalna promišljanja.

Česte su vegetativne smetnje u vidu cijelog niza  polimorfnih tjelesnih simptoma. U obje faze BAP-a mogu biti prisutni i psihotični simptomi. Ponekad  pacijenti pokazuju miješanu sliku ili brze izmjene faza. Liječenje BAP-a  se bazira na kombiniranom pristupu, razlikujemo liječenje u akutnoj fazi , u fazi stabilizacije te s ciljem prevencije nove epizode bolesti.

U liječenju depresivne faze BAP-a  naglasak je na liječenju  lijekovima koji stabilizairaju rasploženje  a koji posjeduju antidepresivna svojstava  uz to ne induciraju manične  epizode (lamotrigin, litij, kvetiapin, olanzapin). Antidepresivi (inhibitori ponovne pohrane serotonina) se uvode i to poglavito uz stabilizator raspoloženja  i to ako pacijent nije reagirao na terapiju  (litijem, lamotriginom, kvatiapinom ili olanzapinom) i u ograničenom trajanju (nikad monoterapija) kod teških depresivnih faza uz suicidalno ponašanje.

Kod blagih depresivnih epizoda uključuje se u terapiju kao prvi izbor stabilizator raspoloženja  (litij , lamotrigin), ako monoterapija nije uspješna dodaje se u terapiju i antidepresiv. Ako je pacijent na antimaničnoj medikaciji valproatom, treba dodati litij ili lamotrigin ili zamijenti valproat litijem ili lamotriginom. U izboru antipsihotika  prednost se daje atipičnim antipsihoticima (kvetiapinu i olanzapinu).

U liječenju teške depresivne epizode sa psihotičnim simptomima prvi izbor u liječenju je kombinacija stabilizatora rasploženja i to poglavito atipičnih antispihotika, poglavito  se uključuje kvetiapin i i olanzapin. Ako nema povoljnog poboljšanja na terapiju prvog izbora u teškoj psohitičnoj depresiji preporučuje se promjena  atipičnog antipsihotika, zatim promjena antidepresiva, a potom kombinacija  stabilizatora rasploženja uz antispihotik.

Preporučuju se i psihoterapijske metode liječenja, razne individulne i grupne  psihoterapijsike tehnike,  kao što su kognitivno-bihevioralna, interpersonalna i obiteljska. Psihotrapijski i socioterapijski pristup su važna nadopuna dobrog farmakološkog liječenja. Prikaz slučaja pacijentice koja ima 40 godina, dugogodišnji psihijatrijski pacijent od  rane mladosti od kada je učestalo hospitalizirana na psihijatrijskom odjelu u maničnim fazam bolesti sa psihotičnim simptomima.

Dugi niz godina do unazad 10-tak godina pacijentica  ima  učestale faze  pogoršanja bolesti kada  je najščešče liječena na našem odjelu  klasičnim neurolepticima uz stabilizator raspoloženja, na tu terapiju stanje se u maničnim fazama stabilizira ali faze remisije kratko traju, rijetko su bile evidentirane depresivene epizode koje nisu zahtjevale hospitalizaciju. Inače pacijentica je  uvijek bila suradljiva kod liječenja.

Nakon zadnje hospitalizacije unazad  8 godina zbog rezistencije na  klasične neuroleptike u terapiju se uvede  atipični antipsihotik (olanzapin i stabilizatopr rasploženja valproat),  na koju terapiju se vrlo brzo povuče manična faza bolesti, stanje se dobro stabiliziara i pacijentica se od tada liječi ambulantno kontinuirano, redovna u terapiji i kontrolama sve to vrijeme bez recidiva bolesti i bez potrebe za hospitalnim liječenjem što je bitno utjecalo  na kvalitetno  funkcioniranje pacijentice u svakodnevnom životu u obitelji i društvu gdje aktivna u socijalnim relacijama uključena u psihoterapijski tretman.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Muško zdravlje shutterstock_2366227117

Muško zdravlje – MOVEMBER

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMovember je iza nas, ali briga o muškom zdravlju ostaje naša trajna obveza. Kada govorimo o zdravlju muškarca, jasno je da primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnog sustava, i to ne samo muškaraca. Potrebno je ponovno naglasiti kako […]

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]