Bipolarni afektivni poremećaj

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Bipolarni afektivni poremećaj, poznat i pod starijim nazivom “manično depresivna psihoza”, karakteriziran je izmjenama epizoda povišenog (manija i hipomanija) i sniženog raspoloženja (depresija).

Navedene epizode dovode do klinički značajnih promjena raspoloženja, ponašanja, energije, spavanja i kognicije.  Prevalencija ovog poremećaja je od 1 do 3%, zahvaća sa jednakom učestalošću muškarce i žene, a srednja dob početka bolesti je 19 godina što ju čini bolešću sa dosta ranim početkom. Kod većine bolesnika postoji značajna genetska predispozicija za razvoj poremećaja, a nepovoljni okolinski čimbenici (stres) imaju utjecaj na početak i razvoj bolesti. Kod osoba sa pozitivnom obiteljskom anamnezom za bipolarni afektivni poremećaj postoji veći rizik za razvoj bolesti.

Klinička obilježja manične epizide

Ključni simptomi manične epizode su abnormalno i perzistentno povišeno, ekspanzivno ili iritabilno raspoloženje te osjećaj povišene energije. Takvo raspoloženje subjektivno se osjeća kao neuobičajeno dobro, euforično, bučno, radosno. Kod nekih bolesnika raspoloženje može biti iritabilno što dovodi do ljutnje, bijesa i agresije.  Uz navedene ključne simptome često su pridruženi i osjećaj povišenog samopouzdanja ili grandioznosti, smanjena potreba za spavanjem, veća govorljivost nego uobičajeno, ubrzane misli koje često gube logičan slijed, veća aktivnost, psihomotorna agitacija, povećana uključenost u aktivnosti koje pružaju ugodu (kupovanje i seksualne aktivnosti).

Bolesnik nema normalnih socijalnih inhibicija, a njegove ideje su grandiozne i pretjerano optimistične. Kao posljedica ovih simptoma javlja se znatno oštećenje psihosocijalnog funkcioniranja. Većina bolesnika u maničnoj epizodi ima slabi uvid i kritičnost u svoju psihopatologiju i oštećeno funkcioniranje. Početak manične epizode najčešće je nagao i simptomi brzo progrediraju unutar nekoliko dana. Neliječena epizoda ima prosječno trajanje od 6 do 12 tjedana.

Klinička obilježja depresivne epizide

Osnovna značajka depresivne epizode je sniženo, depresivno raspoloženje koje rezultira osjećajem tuge, potištenosti, bespomoćnosti, beznadnosti, očaja, krivnje i često je udruženo sa anksioznošću i osjećajem ljutnje. Depresivno raspoloženje često je praćeno smanjenom energijom, umorom, bolesnici gube sposobnost uživanja i osjećaja radosti te interes i inicijativu za uobičajene aktivnosti.

Koncentracija i pažnja su smanjeni, a smanjeno je i samopouzdanje i samopoštovanje te bolesnici imaju pesimističan pogled na budućnost. Dolazi do poremećaja spavanja, apetita i libida. Najveća opasnost depresivne epizode je pojava suicidalnih misli te ukupno značajno povišen suicidalni rizik. Neliječena epizoda ima prosječno trajanje od otprilike 12 do 24 tjedana.

TIJEK BOLESTI

Bipolarni afektivni poremećaj kod većine bolesnika ima ponavljajući tijek koji je označen individualnim ritmom izmjene epizoda depresije, manije, hipomanije i miješanih epizoda (epizoda sa značajkama depresije i manije istovremeno). Hipomanija označava blažu formu manične epizode.  Epizode mogu u kontinuitetu prelaziti iz jedne faze u drugu ili je tijek bolesti takav da postoje različito duge remisije, odnosno faze povlačenja simptoma,  između pojedinih epizoda. Depresivne epizode javljaju se češće i imaju dulje trajanje, a manične epizode su rjeđe, češći su razlog za hospitalno liječenje i imaju kraće trajanje.

Za tijek bolesti karakteristično je i da faze remisije vremenom budu sve kraće, a faze depresije sve učestalije i dulje. Bipolarni afektivni poremećaj spada među vodeće psihijatrijske poremećaje s obzirom na rizik suicidalnog ponašanja. Istraživanja pokazuju kako 25-50% oboljelih od BAP-a pokuša suicid barem jednom tijekom života, a 10-15% oboljelih od BAP-a završava život suicidom.

Većina bolesnika ima barem jednu komorbidnu psihičku bolest. U komorbiditetu sa bipolarnim afektivnim poremećajem najčešće se javljaju anksiozni poremećaji, poremećaji vezani za konzumaciju psihoaktivnih tvari, ADHD, poremećaji hranjenja te poremećaji ličnosti. Bipolarni afektivni poremećaj u komorbiditetu sa anksioznim poremećajima, ovisnosti o psihoaktivnim tvarima, poremećajem osobnosti i ozbiljnim medicinskim poremećajima nosi dodatno povećani rizik suicida.

LIJEČENJE

Liječenje bipolarnog afektivnog poremećaja uključuje optimalnu i racionalnu primjenu psihofarmakološke terapije, psihoterapije i psihosocijalnih postupaka. Budući bolest ima utjecaj na sveukupno psihosocijalno funkcioniranje i kvalitetu života, od velike je važnosti pravovremeno prepoznati simptome i rane znakove relapsa bolesti kako bi se što ranije započelo sa liječenjem i kako bi bolest imala što manje posljedica.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Muško zdravlje shutterstock_2366227117

Muško zdravlje – MOVEMBER

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMovember je iza nas, ali briga o muškom zdravlju ostaje naša trajna obveza. Kada govorimo o zdravlju muškarca, jasno je da primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnog sustava, i to ne samo muškaraca. Potrebno je ponovno naglasiti kako […]

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]