Mnogobrojna znanstvena istraživanja dokazala su kako je unos povrća povezan s nižim rizikom od kroničnih bolesti poput karcinoma ili kardiovaskularnih bolesti. Povrće iz porodice krstašica se često ističe po svojim blagotvornim svojstvima za zdravlje.
Mnogobrojna znanstvena istraživanja dokazala su kako je unos povrća povezan s nižim rizikom od kroničnih bolesti poput karcinoma ili kardiovaskularnih bolesti. Povrće iz porodice krstašica se često ističe po svojim blagotvornim svojstvima za zdravlje. Krstašice uključuju brokulu, cvjetaču, rotkvice, kelj, prokulice, kupus i potočarku. Zbog svog bogatog nutritivnog sastava krstašice imaju terapeutsko i profilaktičko djelovanje.
Brokula potječe s Mediterana, a rotkvice iz Kine
Naziv „krstašice“ potječe od latinskog Cruciferae što dolazi od riječi križ zbog lišća koje se međusobno križa i oblikuje glavicu. Iako su različitog oblika, cvjetača i brokula se također svrstavaju u tu biljnu porodicu. Vjeruje se kako su nastale na prostoru Mediterana kada je u doba Rimskog carstva došlo do izmjene germ plazme odnosno banke biljnih gena između mnogih mediteranskih zemalja, a kao posljedica adaptacije na različito tlo je nastanak mnogih oblika tog povrća. Cvjetača je nastala u 15. stoljeću, a brokula otprilike 100 godina kasnije na području Italije. Za prokulice se vjeruje kako su nastale u 18. stoljeću u Belgiji.
Zanimljivo je da i rotkvice spadaju u skupinu krstašica, a porijeklom su iz Kine međutim spominju se u zapisima egipatske, grčke i rimske civilizacije.
Utjecaj sumpornih spojeva na zdravlje
U nutritivni sastav ovih vrijednih biljaka ulaze ugljikohidrati, vitamini (vitamin C, folati, tokoferoli, provitamin A), minerali (željezo, kalcij, selen, bakar, magnezij, cink) i nešto proteina. Biljke krstašice su karakteristične po tome što osim flavonoida antocijana i karotenoida sadrže i spojeve sa sumporom (glukozinolate i metil cistein sulfoksid). Za sumporne spojeve je utvrđeno kako imaju fungicidno i antibakterijsko djelovanje, a u zadnje vrijeme se sve više dokazuje i njihova antikarcinogena aktivnost te kemoterapijsko djelovanje. Da bi ispoljili svoje blagotvorno djelovanje, glukozinolate je potrebno uz pomoć enzima mirozinaze pretvoriti u izotiocijanate. Termičkom obradom se inaktivira mirozinaza čime se smanjuje moć ovog povrća u obrani od bolesti. Tom se problemu može doskočiti na način da se uz brokulu istovremeno konzumira salata od svježeg kupusa.
Izotiocijanati su zbog svoje strukture vrlo reaktivne prirode i lako ulaze u interakciju s fazom 1 i 2 tjelesnog mehanizma detoksikacije karcinogena. Način na koji sprječavaju razvitak karcinoma je metaboliziranje karcinogenih spojeva i ubrzavanje njihovog izlučivanja iz organizma. Najviše blagotvornih spojeva nalazi se u klicama brokule starim 3 dana. Klice sadrže 10 do 100 puta veću količinu sumpornih spojeva u usporedbi sa zrelom biljkom.
Krstašice predstavljaju i odličan izvor fitosterola – spojeva koji imaju strukturu sličnu kolesterolu pa mogu ometati apsorpciju kolesterola iz hrane. Prehrana bogata biljnim sterolima može značajno smanjiti razinu kolesterola u krvi. Biljni i životinjski steroli se natječu za iste receptore odgovorne za apsorpciju.
Mnogobrojne su studije pružile direktne i indirektne dokaze o blagodatima ovog povrća i to u zaštiti od bolesti poput astme, Alzheimerove bolesti i metaboličkog sindroma te bi se ovo povrće svakodnevno trebalo naći na jelovniku. Međutim, valja imati na umu da kod određenih stanja zeleno povrće može biti kontraindicirano. Primjerice, sumporni spojevi mogu inhibirati rad štitnjače pa osobe koje pate od hipotireoze trebaju biti oprezni. Također, krstašice i zeleno lisnato povrće obiluje vitaminom K pa zbog njegove uloge u grušanju krvi, osobe koje uzimaju antitrombotike bi trebale ograničiti unos ovog blagotvornog povrća.
23.12.2015
