Prehrambene masti utječu na rizik od depresije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Najnovije istraživanje znanstvenika iz Španjolske je zabilježilo kako unos trans i zasićenih masti povećava rizik od depresije dok s druge strane, unos maslinovog ulja pruža zaštitu od ovog psihičkog poremećaja.

Najnovije istraživanje znanstvenika iz Španjolske je zabilježilo kako unos trans i zasićenih masti povećava rizik od depresije dok s druge strane, unos maslinovog ulja pruža zaštitu od ovog psihičkog poremećaja. Rezultati istraživanja objavljenog u časopisu PloS ONE potvrđuju istinitost hipoteze o većoj učestalosti depresije u zemljama sjeverne Europe, u usporedbi sa zemljama na jugu, poglavito u zemljama u kojima prevladava mediteranski tip prehrane. 

Stručnjaci procjenjuju kako je učestalost depresije u stalnom porastu i kako danas u svijetu od depresije pati otprilike 150 milijuna ljudi. Tome uvelike doprinosi i način prehrane. Zapadnjačku prehranu obilježava visok unos trans i zasićenih masti koji se pretežno nalaze u mesu, maslacu, određenim pekarskim proizvodima, brzoj hrani i slanim grickalicama, dok je unos blagotvornih masti iz biljnih ulja i ribe prenizak.
U istraživanju koje je trajalo otprilike 6 godina sudjelovalo je više od 12 tisuća ispitanika. Znanstvenici su analizirali prehranu, način života i bolesti svih ispitanika na početku, tijekom i na kraju istraživanja. Iako na početku nitko od ispitanika nije patio od depresije, na kraju studije je zabilježeno čak 657 slučajeva. Rezultati su pokazali kako su depresivne osobe konzumirale više trans masnih kiselina u usporedbi s osobama koje nisu patile od depresije. Najviši unos trans masnih kiselina doveden je u vezu sa 48 % višim rizikom od razvitka tog psihičkog poremećaja, dok je viži unos maslinovog ulja povezan s nižim rizikom.

Valja napomenuti kako je prosječan unos trans masnih kiselina bio nizak i iznosio samo 0,4 % ukupnog energetskog unosa no unatoč tome znanstvenici su zabilježili povećanje rizika za gotovo 50 %. Usporedbe radi, prosječan unos trans masti u zemljama poput SAD-a iznosi čak 2,5 %. 
Omega – 3 masne kiseline u trudnoći važan čimbenik psihičkog zdravlja djeteta
 Mnoga istraživanja pokazuju kako je adekvatan unos omega – 3 masnih kiselina važan za mentalno zdravlje, no sudeći prema rezultatima nove studije objavljene u časopisu Nature Neuroscience unos omega – 3 masnih kiselina u trudnoći je od posebne važnosti za emocionalno ponašanje djeteta u odrasloj dobi. Naime, istraživanje na miševima je pokazalo kako majke hranjene prehranom koja sadrži nepovoljan omjer omega – 3 i omega – 6 masnih kiselina uzrokuje oštećenje specifične komunikacije između neurona u mozgu što posljedično dovodi do poremećaja u raspoloženju.

Ranije su ljudi konzumirali veće količine omega – masnih kiselina i manje količine omega – 6 masnih kiselina međutim, evolucijom se taj omjer obrnuo i danas su u našoj prehrani prisutnije omega – 6 masne kiseline. Brojne znanstvene  studije pokazuju kako je omjer masnih kiselina važan za pravilnu funkciju kardiovaskularnog sustava, funkciju zglobova, ravnotežu inzulina, metabolizam kože pa čak i ekspresiju gena. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da se nastoji prehranom unositi omjer omega – 3 i omega – 6 masnih kiselina u rasponu od 1:3 do 1:5. Izvori omega – 6 masnih kiselina su primjerice kukuruz, suncokretovo ulje, meso i mesne prerađevine, dok su izvori omega – 3 masnih kiselina plava riba, sjemenke lana i orašasti plodovi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Muško zdravlje shutterstock_2366227117

Muško zdravlje – MOVEMBER

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMovember je iza nas, ali briga o muškom zdravlju ostaje naša trajna obveza. Kada govorimo o zdravlju muškarca, jasno je da primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnog sustava, i to ne samo muškaraca. Potrebno je ponovno naglasiti kako […]

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Iz iste kategorije

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Loše vijesti za ljubitelje slatkog: sukraloza možda potiče apetit

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSukraloza je sintetsko sladilo koje se može naći u mnogim prehrambenim proizvodima diljem svijeta. Njegova slatkoća je otprilike 385 do 650 puta veća od saharoze. Otkrivena je 1976. godine. Ovo sladilo bez nutritivne vrijednosti se proizvodi od saharoze postupkom u kojem se tri hidroksilne skupine na molekuli saharoze zamjenjuju s tri atoma klorida. Kako obična […]

Nutricionizam

Omega-3 masne kiseline: ključni saveznici u zaštiti srca i krvnih žila

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOmega-3 masne kiseline, osobito eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA), dugo su bile u fokusu znanstvenih i nutricionističkih rasprava kao potencijalno ključne tvari za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila. Njihov unos putem prehrane ili dodataka ribljeg ulja našao je svoje mjesto u međunarodnim smjernicama, ali znanstveni dokazi nisu uvijek bili jednoznačni. Prehrambene smjernice brojnih zemalja, […]