Nemoj piti kavu da ne ostaneš mali! Od kave će ti narasti rep! Takve tvrdnje pomalo su smiješne, no bojazan da će ispijanje kave povećati opasnost od pojave visokog krvnog tlaka.
Nemoj piti kavu da ne ostaneš mali! Od kave će ti narasti rep! Takve tvrdnje pomalo su smiješne, no bojazan da će ispijanje kave povećati opasnost od pojave visokog krvnog tlaka ne zvuči jednako zabavno. Novija istraživanja pokazuju da kava i nije tako loša.
Gdje je dakle istina, je li kava dobra ili loša za zdravlje? Odgovor je da kava ne šteti, a čak može i pomoći! Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća utjecaj kave na zdravlje u žarištu je istraživanja brojnih znanstvenika. Gotovo svakoga tjedna možemo pročitati pokoje istraživanje o svojstvima kave. Istraživanja su se odmakla od proučavanja psihoaktivne supstancije kofeina, a u kavi je pronađeno čak 800 različitih aromatskih spojeva od kojih mnogi imaju snažnu antioksidativnu aktivnost.
Kava u prevenciji Alzheimerove bolesti
Rezultati znanstvenih istraživanja pokazuju dosljednu povezanost redovite konzumacije kave i mogućeg smanjenja rizika od razvoja Alzheimerove bolesti. Pregled ključnih saznanja ovih istraživanja prezentiran je na simpoziju 2014 Alzhemier Europe Annual Congress.
Mnoga epidemiološka istraživanja pokazala su da je dugotrajna i redovita konzumacija umjerenih količina kave povezana s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti, a procjenjuje se da ljubitelji kave imaju i do 20 % niži rizik od razvoja ove progresivne bolesti.
Blagotvoran učinak kave prije svega se pripisuje njenom sadržaju kofeina i polifenolnih spojeva. Kofein može pomoći u prevenciji nastanka amiloidnih plakova i neurofibrilarnih čvorova u mozgu, koji su glavni pokazatelji Alzheimerove bolesti. Nadalje, i kofein i polifenoli mogu smanjiti upalu te usporiti propadanje moždanih stanica, pogotovo u područjima mozga bitnim za pamćenje.
Smatra se da je za postizanje optimalnog zaštitnog učinka potrebno popiti tri do pet šalica kave dnevno.
Ispijanje kave i zdravlje srca
Poznato je da je umjerena konzumacija kave povezana s nižim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2 te bolesti srca. Međutim, utjecaj kave na zdravlje kardiovaskularnog sustava i dalje je kontroverzan jer je njena konzumacija povezana i s povišenim razinama kolesterola te visokim krvnim tlakom.
Stoga je u studiji objavljenoj 2015. godine u časopisu Heart skupina korejskih stručnjaka ispitala povezanost unosa kave i prisutnosti kalcija na koronarnim arterijama, koji ukazuje na otvrdnuće ovih krvnih žila koje opskrbljuju srčani mišić, te je povezan s većim rizikom od srčanog udara.
Istraživanje je bilo provedeno na 25 138 muškaraca i žena prosječne dobi od 41 godine. Ispitanici su prema učestalosti konzumacije kave bili podijeljeni u više skupina, a rezultati su pokazali da je najmanju prisutnost kalcija u koronarnim arterijama imala skupina koja je ispijala 3-5 šalica kave dnevno.
Redovito ispijanje kave može zaštititi jetru
Kineska studija objavljena 2014. godine u časopisu Hepatology, ispitivala je koliko navike poput redovite konzumacije različitih napitaka mogu smanjiti rizik od prijevremene smrti uzrokovane cirozom jetre.
Zahvaljujući prikupljenim podacima o 63 000 ispitanika potvrđeno je kako navike poput svakodnevnog ispijanja 2 ili više šalice kave može sniziti rizik od smrti uzrokovane cirozom jetre za 66 %. Isti učinak nije uočen u osoba koji ne unose kavu te u onih koji su redovito unosili zeleni, crni čaj ili zaslađene napitke. Očekivano, unos od 20 g alkohola dnevno, sadržanog u primjerice 2 dl vina, je povećao rizik od prijevremene smrti od ciroze jetre.
Umjereni unos kave ne potiče dehidraciju
Posljednjih 80 godina raspravlja se da li napitci bogati kofeinom posjeduju diuretski učinak odnosno potiču povećano izlučivanje tekućine iz organizma. Poveznica između unosa kofeina i izlučivanja tekućine iz tijela leži u djelovanju kofeina na hormone koji reguliraju razine tjelesnih tekućina. No, da li kofein doista posjeduje diuretski učinak, engleski znanstvenici ispitali su putem randomizirane studije objavljene 2014 godine u časopisu PLOS One i provedene na 50 zdravih muškaraca koji redovito unose kavu.
Tijekom studije ispitanici su unosili 4 šalice kave koje su sadržavale 200 mg kofeina po šalici, a zatim 4 čaše vode. Iako, neke studije smatraju kako se diuretski učinak postiže pri većem unosu od 500 mg kofeina dnevno, rezultati ove studije pokazali su kako unos od čak 800 mg kofeina dnevno nije pridonio tom učinku. Međutim, analizom krvi i urina primijećen je poveći gubitak natrija u osoba koje su pile kavu u odnosu na one koje su unosile vodu.
Adekvatna hidracija organizma važan je segment optimalnog fiziološkog funkcioniranja tijela te se zato odraslim muškarcima preporuča unos od 2,5 litre tekućine dnevno za postizanje homeostaze organizma.
Kofeinska granica – uživajte umjereno
Neki su ljudi osjetljivi čak i na malu količinu kofeina u npr. kavi bez kofeina, dok neki bez problema podnose velike količine. Teško je predvidjeti koliko kofeina netko može podnijeti, čak i kad se uzmu u obzir dob, spol i tjelesna masa. Novija istraživanja pokazuju da geni imaju značajnu ulogu u reakciji tijela na kofein. Opća je preporuka za maksimalan unos kofeina od 400 mg/dan. Za trudnice je granica 300 mg. Kao i kod alkohola, onima koji piju puno kave potrebne su sve veće količine za jednaki učinak.
23.12.2015
