Kolagen u službi ljepote

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Mlada koža je čvrsta, glatka i zdravog sjaja, no starenjem dolazi do promjena u strukturi derme i epiderme što se negativno odražava na izgled kože.

Mlada koža je čvrsta, glatka i zdravog sjaja, no starenjem dolazi do promjena u strukturi derme i epiderme što se negativno odražava na izgled kože. Jedna od promjena koje dolaze s godinama je i smanjenje sinteze kolagena u koži te fragmentacija kolagenskog matriksa. Posljedica je gubitak čvrstoće i elastičnosti kože kao i pojava bora, fenomen koji teško pogađa naše društvo opsjednuto mladošću.

Za pomoć pri ublažavanju i odgađanju pojave vidljivih znakova starenja već se duže vrijeme poseže za različitim kozmetičkim pripravcima obogaćenim kolagenom. U novije vrijeme svjedočimo i pojavi dodataka prehrani na osnovi kolagena namijenjenih očuvanju i poboljšanju izgleda kože, no pitanje djelotvornosti takvih pripravaka tek se sada detaljnije istražuje.

Što je kolagen?

Kolagen je najzastupljeniji protein u ljudskom organizmu (čini 25 – 30 % ukupnih proteina u tijelu) i predstavlja glavnu komponentnu kože, kostiju i vezivnog tkiva. Kolagen je zaslužan za čvrstoću i stabilnost tkiva.  Postoji  19 različitih vrsta kolagena no najzastupljenijie su četiri vrste. U kontekstu kože najzamimljiviji su kolagen tip 1 – najzastupljenija i najčvršća vrsta kolagena koja inače pomaže tvoriti kosti te kolagen tip 3 obilno prisutan u ekstracelularnim matriksu koji uz krvne žile tvori organe i kožu.

Ljudski organizam ima sposobnost sinteze kolagena, no starenjem organizam postepeno gubi tu sposobnost. Procjenjuje se da se u prvih 4 godine menopauze sinteza kolagena smanjuje za čak 30 %.  Posljedice su gubitak elastičnosti kože i pojava bora.

Prehrambeni izvori kolagena uključuju kosti, kožu, ligamente i hrskavicu govedine, piletine i ribe, odnosno dijelove životinje koje se u današnje doba jedu rijetko. Jedno od rijetkih modernih jela bogato kolageno je, u stvari, juha na bazi  ribljeg, pilećeg ili goveđeg temeljca.  Dodatno,  prehrana s visokim udjelom šećera iscrpljuje razinu kolagena budući da obilje šećera povećava brzinu glikacije, procesa gdje se šećer veže na proteine i tvori molekule naziva AGE (Advanced Glycation Endproducts). AGE molekule čine strukturu kolagena slabom te smanjuju njegovu moć da gradi strukturu kože što za posljedicu ima pojavu bora. Pušenje i izlaganje suncu također oštećuju kolagen. 

S obzirom na ova obilježja moderne prehrane.  znanost danas ide u smjeru  nadoknade kolagena u obliku dodataka prehrani (prah, tablete, kapsule ili tekući pripravci), a u svrhu očuvanja čvrstoće i sjaja kože. I sudeći prema znanstvenoj literaturi, usporavanje fiziološkog gubitka kolagena pripravcima može pružiti povoljan učinak.

Riječ znanosti

Djelotvornost kolagena u kozmetičkim pripravcima često je predmet rasprava budući da se smatra da se zbog veličine molekula kolagen ne može apsorbirati i iskoristiti. No, u dodacima prehrani, priča je drugačija jer je najčešće riječ o hidrolizatima kolagena čime se dobivaju peptidi kolagena manje molekularne mase i veće bioiskoristivosti.

Dvostruko slijepa, placebo kontrolirana studija objavljenoj 2014 godine u časopisu Skin Pharmacology and Physiology proučavala je učinak hidrolizata kolagena na elastičnost i čvrstoću kože. 69 žena dobi 35-55 godina je dobivalo 2,5 g ili 5 g hidrolizata kolagena dnevno ili pak placebo. Nakon 8 tjedana trajanja studije, u usporedbi s placebom, rezultati su ukazali na  statistički značajno poboljšanje vlažnosti kože i  njene elastičnosti. Nisu zabilježene nikakve nuspojave.

Dvije placebo kontrolirane ,kliničke studije objavljene 2015. godine u časopisu Journal of Cosmetic Dermatology također ukazuju na povoljan učinak uzimanja pripravaka s hidrolizatima kolagena.  U prvoj studiji 33 ispitanice dobi 50-59 godina su 8 tjedana prije spavanja uzimale 10 g pripravka s kolagenom ili placebom. U drugoj studiji je pak, sudjelovalo 106 ispitanica dobi 40-65 godina koje su pile ili placebo ili hidrolizate kolagena, u istoj dozi kao i u prvo studiji i to prije doručka kroz period od 12 tjedana. Analiza kože u obje je studije ukazala na značajno poboljšanje njene hidracije kao i povećanje gustoće kolagenskog matriksa u ispitanica koje su uzimale hidrolizate kolagena.  Autori studija su zaključili kako peptidi kolagena mogu biti učinkoviti u suzbijanju negativnih promjena na koži povezanih sa starenjem.

 2015. godine je u časopisu Nutricion Hospitalaria objavljena i analiza 60 in vitro, in vivo i kliničkih studija na temu učinkovitosti oralnog unosa hidrolizata kolagena u smanjenju nedostatka kolagena i posljedica oštećenja njegove strukture.  Rezultati su pokazali kako hidrolizati kolagena učinkovito potiču obnovu kolagenskih tkiva.

 Na temelju rezultata istraživanja kao i zahvaljujući visokoj toleranciji pripravaka autori zaključuju kako su hidrolizati kolagena privlačna opcija u borbi s znakovima starenja.

 

Literatura:

·  Avila Rodríguez MI, Rodríguez Barroso LG, Sánchez ML. Collagen: A review on its sources and potential cosmetic applications. J Cosmet Dermatol. 2018;17(1):20-26.
·  Proksch E, Segger D, Degwert J, Schunck M, Zague V, Oesser S. Oral supplementation of specific collagen peptides has beneficial effects on human skin physiology: a double-blind, placebo-controlled study. Skin Pharmacol Physiol. 2014;27(1):47-55.
·  Asserin J, Lati E, Shioya T, Prawitt J. The effect of oral collagen peptide supplementation on skin moisture and the dermal collagen network: evidence from an ex vivo model and randomized, placebo-controlled clinical trials. J Cosmet Dermatol. 2015;14(4):291-301. 
·  Juher, T.F.,  Pérez. E.B. Revisión de los efectos  beneficiosos de la ingesta de colágeno hidrolizado sobre la salud osteoarticular y el envejecimiento dérmico. Nutr Hosp. 2015;32(Supl. 1):62-66.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol

Stanje nakon opekline – molim stručan savjet

Koža

Opekline od sunca – više od crvene kože

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSunce donosi toplinu, svjetlost i dobro raspoloženje, no predugo izlaganje njegovim UV zrakama može imati neugodne posljedice. Opekline od sunca nisu samo estetski problem, one predstavljaju ozbiljno oštećenje kože, a učestale opekline značajno povećavaju rizik za rak kože, uključujući i melanom. Opekline od sunca nastaju kada ultraljubičasto (UV) zračenje ošteti stanice gornjeg sloja kože (epidermisa). […]

Rosacea

Rosacea: okidači, simptomi i načini smirivanja crvenila

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRosacea je kronična kožna bolest koja je vrlo česta. Karakterizira ju crvenilo sredine lica te hiperplazija vezivnog tkiva kože i lojnih žlijezda. U procesu nastanka rozacee sudjeluju upalne i vaskularne stanice, pa se u liječenju nastoji smanjiti upala i podražljivost krvnih žilica lica. Crvenilo ne mora uvijek biti tipično izraženo na sredini lica i jednako […]

Duhanski dim

Nikotin i koža

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNikotin je sastojak duhanskog dima i jedan je od najačih biljnih otrova koji djeluje na mozak, ali i na druge organe poput kože. Duhanski dim sadrži više od 1500 sastojaka koji utječu na tijelo, pa tako i na kožu. Nikotin je odgovoran za nastanak ovisnosti o pušenju, koja se smatra teškom ovisnošću – čak težom […]

Koža

Ožiljci kroz život – savjeti magistre farmacije za ljepšu kožu

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kolagen

Kolagen za suhu kožu – trebam li raditi pauzu?

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Nutricionizam

Loše vijesti za ljubitelje slatkog: sukraloza možda potiče apetit

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSukraloza je sintetsko sladilo koje se može naći u mnogim prehrambenim proizvodima diljem svijeta. Njegova slatkoća je otprilike 385 do 650 puta veća od saharoze. Otkrivena je 1976. godine. Ovo sladilo bez nutritivne vrijednosti se proizvodi od saharoze postupkom u kojem se tri hidroksilne skupine na molekuli saharoze zamjenjuju s tri atoma klorida. Kako obična […]

Nutricionizam

Omega-3 masne kiseline: ključni saveznici u zaštiti srca i krvnih žila

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOmega-3 masne kiseline, osobito eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA), dugo su bile u fokusu znanstvenih i nutricionističkih rasprava kao potencijalno ključne tvari za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila. Njihov unos putem prehrane ili dodataka ribljeg ulja našao je svoje mjesto u međunarodnim smjernicama, ali znanstveni dokazi nisu uvijek bili jednoznačni. Prehrambene smjernice brojnih zemalja, […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?