Vrtoglavica kao neugodan osijećaj

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Vrtoglavica kao simptom javlja se u sklopu poremećaja rada više organskih sustava iako se najčešće povezuje sa središnjim vestibularnim poremećajem.Simptomi uzrokovani vrtoglavicom mogu varirati po intenzitetu.

Vrtoglavica kao simptom javlja se u sklopu poremećaja rada više organskih sustava iako se najčešće povezuje sa središnjim vestibularnim poremećajem.Simptomi uzrokovani vrtoglavicom mogu varirati po intenzitetu. U većini slučajeva su blagi i prolaze spontano.Bolesnike sa vrtoglavicom treba shvatiti ozbiljno jer ona može biti uvod u vrlo ozbiljna stanja.
Vrtoglavica stvara kod bolesnika osijećaj da se predmeti okreću oko njega ili da se on sam kreće u prostoru što dovodi po poremećaja orijentacije. Uz to se često javljaju i vegetativni simptomi poput mučnine i povraćanja koji mogu biti udruženi sa psihičkim smetnjama poput nelagode i anksioznosti.
Normalne ljudske aktivnosti odvijaju se velikim djelom u pokretu pri čemu ravnoteža ima glavnu ulogu.Uravnotežen pokret ovisi o brojnim signalima koji stižu iz raznih organskih sustava.Vid,senzorički živci dubokog osijeta i centri u unutarnjem uhu glavni su čimbenici koji pridonose pravilnoj ravnoteži što je nužno pri svakodnevnim aktivnostima.
Smetnje vida poput dvoslika te neuromuskularne bolesti koje dovode do poremećaja senzoričkih recepora u zglobovima i mišićima šalju mozgu krive informacije o trenutačnoj poziciji i pokretu tijela.Kordinator između vida,mišića,zglobova sa jedne i mozga sa druge strane je vestibularni aparat koji se nalazi u unutrašnjem uhu i odgovoran je za ravnotežu. Informacije iz vestibularnog aparata najčešće služe refleksnom utjecaju na mišiće sa svrhom da se kod promjene položaja tijela održi ravnoteža.Sve te informacije završavaju u malom mozgu i dešavaju se uglavnom nesvjesno.
Da bi ravnoteža bila odgovarajuća nužna je funkcija barem dva navedena sustava.(npr.hodanje zatvorenih očiju neće poremetiti ravnotežu ukoliko senzorički i vestibularni aparat dobro funkcionira).
Vrtoglavicu  kao simptom spominje i do 30% stanovništva. Onih koji zbog vrtoglavice ne posijećuju liječničke ordinacije,liječe se samostalno ili se uopće ne liječe smatra se da ima i do 50%. Većinom su tom male,kratkotrajne vrtoglavice koje ne dovode do poremećaja svakodnevnog životnog ritma.Zbog toga ju bolesnici ne doživljavaju kao ozbiljan problem.Često se bolesnici godinama nose sa tegobama jer nije svaka vrtoglavica razlog odlaska liječniku. Samo 5% njih posijećuje svog obiteljskog liječnika a od toga njih 10% se upućuje na daljnje specijalističke preglede.
Ono što bolesnike dovodi liječniku je :gubitak ravnoteže , nestabilnost , te neurovegetativni poremećaji kao što je mučnina ,povraćanje, osijećaj straha uz vidljive trzaje očnih jabučica(nistagmus).

Po mjestu nastanka vrtoglavice se dijele se na periferne i centralne

Domena otorinolaringologa su periferne vrtoglavice koje su često nepoznatog uzroka, kao što je benigni položajni vertigo koji se javlja pri promjeni položaja glave i Meniereova bolest koja nastaje pri povišenju tlaka u vestibularnom centru.
Virusne i bakterijske infekcije centralnog nervnog sistema , poremećaji cirkulacije,tumori mozga te traume glave također mogu biti uzrok vrtoglavice.
Pri postavljanju dijagnoze prvo treba razlučiti radi li se o vrtoglavici perifernog ili centralnog projekla i sa kojim je simptomima ona udružena.
Na temelju kliničkog otorinolaringološkog pregleda se već po izgledu nistagmusa može zaključiti radi li se o perifernoj vrtoglavici (pravilan horizontalno rotatorni nistagmus).

Ispitivanje sluha(audiogram,govorna audiometrija,timpanometrija,kohleostapedijalni refleks,elektrokohleografija,otoakustična emisija),vestibularni (elektronistagmografija) i testovi prostorne ravnoteže (kraniokorporgrafija) pomažu nam pri postavljanju dijagnoze periferne vrtoglavice.
Na osnovu toga otorinolaringolog razlučuje perifernu od centralne vrtoglavice i upućuje bolesnika na  daljnje pretrage. (MSCT,MR,serologija).
Glavnu ulogu u liječenju vrtoglavica ima farmakoterapija i vestibularna rehabilitacija dok je kirurško liječenje(presjecanje vestibularnog živca)ostavljeno samo za najteže slučajeve.
Sa liječenjem vrtoglavice započinje se prije dijagnostičke obrade jer simptomi često mogu biti vrlo dramatični.Kod blažih oblika dovoljne su  higijenskodijetetske mjere(izbjegavanje pušenja,alkohola,stresa,prekomjernog unosa soli i kofeina,regulacija tjelesne težine i fizičke aktivnosti). Od simptomatske terapije dobar učinak imaju razni nespecifični lijekovi sa hipotoničnim osmotskim djelovanjem,diuretici,kortikosteroidi,vazodilatatori,vitamini B skupine,antiemetici i psihofarmaci.Svi ti lijekovi djeluju na posljedice vrtoglavice (mučnina,povraćanje,strah,nelagoda) a neki imaju i neželjene nuspojave(psihofarmaci).
Specifičnu ulogu u liječenju vrtoglavica ima betahistin koji kao posljedicu svog djelovanja ima vazodilataciju i poboljšanje cirkulacije i na centralnom i perifernom nivou čime se postiže učinak u liječenju vrtoglavica i perifernog i centralnog podrijetla.
Uz farmako terapiju bolesnicima koji imaju opetovane smetnje savjetuje se izbjegavanje upravljanja  motornim strojevima,rad na visinama i rad pri jakim izvorima topline.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Muško zdravlje shutterstock_2366227117

Muško zdravlje – MOVEMBER

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMovember je iza nas, ali briga o muškom zdravlju ostaje naša trajna obveza. Kada govorimo o zdravlju muškarca, jasno je da primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnog sustava, i to ne samo muškaraca. Potrebno je ponovno naglasiti kako […]

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Mogu li bolovi u vratnoj kralježnici uzrokovati šum u ušima i glavobolje?

Neurologija Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Neurologija Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija

Što može uzrokovati trnce u tijelu, vrtoglavicu i peckanje pri mokrenju ako su nalazi uredni?

Neurologija Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]