Vrtoglavica

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Vrtoglavica je, uz glavobolje, vrlo čest neurološki simptom. Možemo je definirati kao iluziju okretanja tijela ili okoline, a treba je razlikovati od omaglica, nestabilnosti pri hodu ili presinkopalnih senzacija („osjećaja slabosti kao da će se izgubiti svijest“).

Karakterizirana je rotatornim (kružnim) ili linearnim osjećajem kretanja bolesnika (dojam da se bolesnik okreće) ili okoline (okolina se okreće oko bolesnika „kao na ringišpilu“), a često može biti praćena vegetativnim simptomima  (mučninom i povraćanjem).

Koji su uzroci vrtoglavica?

Važno je razlikovati o kojoj se vrsti vrtoglavice radi, centralnoj ili puno češćoj, perifernoj vrtoglavici. Razliku između centralnih i perifernih vrtoglavica moguće je uočiti već pri uzimanju anamnestičkih podataka od bolesnika.

Vrtoglavice centralnog uzroka karakterizirane su blažim, ali dugotrajnim iluzijama vrtnje, mučninom, rjeđe i povraćanjem te izrazitijim poremećajem ravnoteže i smetnji u usmjeravanju pogleda u stranu zbog trzajeva očnih jabučica (nistagmusa u smjeru pogleda, koji se smanjuje fiksacijom). Centralni uzroci vrtoglavice su mnogobrojni, a mogu biti vaskularni (npr. moždani udar, tranzitorna ishemijska ataka u vertebro-bazilarnom slivu, tromboza venskih sinusa), upalni (npr. multipla skleroza i razne upalne bolesti središnjeg živčanog sustava), tumori (gliomi, meduloblastomi, akustički neurinomi), razne neurodegenerativne bolesti (npr. Arnold-Chiari malformacije) i krvožilne malformacije mozga (AVM) ili pod utjecajem lijekova, npr. antihipertenziva, analgetika, antibiotika itd. Za ispitivanje centralnog uzroka vrtoglavice najčešće je neophodna bolnička obrada i liječenje.

Periferne vrtoglavice karakterizirane su jakim kratkotrajnim rotacijskim vrtoglavicama, praćenih mučninom i povraćanjem, blagom neravnotežom, često i dojmom zaglušenosti, oslabljenog sluha, šuma u ušima i titranja očnih jabučica. Od perifernih vrtoglavica treba razlikovati: benigni paroksizmalni pozicijski vertigo (BPPV), vestibularni neuronitis i Menierovu bolest.

Benigni paroksizmalni pozicijski vertigo (BPPV) je najčešći oblik vrtoglavice, koji se može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, ali je najčešći nakon 60-te godine života. Simptomi su karakterizirani naglim, izrazito jakim napadima vrtoglavice i nistagmusom u trajanju od 30- tak sekundi koji su uzrokovani promjenom položaja tijela kao npr. okretanje u postelji, ustajanje ili lijeganje u postelju, pri uspravljanju ili saginjanju te ekstenziji glave pri pogledu prema gore. Smatra se da BPPV nastaje zbog poremećaja u unutrašnjem uhu (stimulacija semicirkularnih kanala, najčešće stražnjeg zbog oslobađanja otokonija). Liječenje ovih bolesnika provodi liječnik posebnim postupkom zakretanja glave tzv. Eppleyevim postupkom.

Vestibularni neuronitis započinje naglo i praćen je jakom vrtoglavicom, mučninom i povraćanjem i horizontalno-rotatornim nistagmusom, ponekad nepoznatog uzroka, no najčešće nastaje nakon neke virusne infekcije. Ako uz navedene simptome postoji i oštećenje sluha radi se o akutnom labirintitisu. Bolest ponekad traje kratko i prođe spontano. U akutnom liječenju potrebna je primjena antiemetika (lijekova protiv povraćanja) i lijekova za umirenje (sedativa), a ako smetnje ne prestaju i kortikosteroidima u trajanju od 3 tjedna. U slučaju vestibularne pareze (smanjene funkcije živca odgovornog za ravnotežu) neophodno je liječenje betahistinom u trajanju do 3 mjeseca.

Menierova bolest je bolest koja nastaje zbog poremećaja u unutrašnjem uhu uslijed različitih uzroka (vaskularnih, autoimunih, virusnih, genetskih), a karakterizirana je spontanim napadima vrtoglavice, osjećajem punoće u uhu, šumom u ušima i fluktuirajućim smetnjama sluha. Navedeni simptomi traju 2-3 sata. Klinički tijek varira od bolesnika do bolesnika, a bolesnici s dugogodišnjom Menierovom bolesti imaju oštećen sluh. Najčešće se pojavljuje u dobi između 40-60 godine. Liječe se diureticima, betahistinom, a ponekad i kirurškim (npr. endolimfatički shunt) putem.

Dijagnosticiranje vrtoglavica

U dijagnostici je najvažnija anamneza (važnim simptomi bolesnika), potom pregled bolesnika i osnovni laboratorijski nalazi da bi se isključio neki drug uzrok vrtoglavice (npr. anemija, šećerna bolest, manjak elektrolita ili neki drugi uzrok). Bolesnika je potrebno uputiti na specijalistički pregled neurologa i otorinolaringologa. Ovisno o stanju bolesnika od osnovne obrade ponekad je neophodno napraviti rtg vratne kralješnice, ultrazvuk krvnih žila (arterija) vrata i mozga,  elektroencefalogram (EEG), kompjuteriziranu tomografiju (MSCT) mozga ili magnetsku rezonancu (MR) mozga, te audiovestibulošku obradu (posebne testove za ispitivanje sluha i ravnoteže).

Liječenje vrtoglavica

Liječenje vrtoglavica ovisi o uzroku i kliničkom pregledu bolesnika. U naglo nastalim položajnim vrtoglavicama BPPV dovoljno je da liječnik provede Eppleyev postupak. Kod bolesnika s vrtoglavicama praćenih mučninom i povraćanjem neophodno je dati antiemetike i sedative. Kod perzistentnih vrtoglavica praćenim smetnjama sluha u liječenju se preporučaju vitamini (npr. vitamini B kompleksa) i preparati poput betahistina.

Zaključak

Vrtoglavica je neugodan simptom, ponekad prolazan i kratkotrajan, a ponekad praćen i drugim simptomima kao što su mučnina i povraćanje, te smetnje sluha. Kako bi se ustanovio osnovni uzrok i mogućnost liječenja neophodan je pravovremeni pregled i obrada bolesnika čime se redovito postižu dobri rezultati liječenja.

LITERATURA

  1. Vesna Brinar i suradnici: Neurologija za medicinare, Medicinska naklada, 2009.
  2. Lewis P Rowland et all: Merritt’s Neurology 12th Edition, New York, 2010.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Muško zdravlje shutterstock_2366227117

Muško zdravlje – MOVEMBER

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMovember je iza nas, ali briga o muškom zdravlju ostaje naša trajna obveza. Kada govorimo o zdravlju muškarca, jasno je da primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnog sustava, i to ne samo muškaraca. Potrebno je ponovno naglasiti kako […]

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Iz iste kategorije

Neurologija Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Neurologija Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Neurologija

Mogu li bolovi u vratnoj kralježnici uzrokovati šum u ušima i glavobolje?

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Što može uzrokovati trnce u tijelu, vrtoglavicu i peckanje pri mokrenju ako su nalazi uredni?

Neurologija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]