Ne – epileptičke atake

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Ne-epileptičke atake su ponavljajući paroksizmalni poremećaji koji klinički podsjećaju na epileptičke atake, no nisu uzrokovane epileptičkim neuronalnim izbijanjima u mozgu.

Ne-epileptičke atake su ponavljajući paroksizmalni poremećaji koji klinički podsjećaju na epileptičke atake, no nisu uzrokovane epileptičkim neuronalnim izbijanjima u mozgu. Javljaju se sa stopom incidencije oko 5%, najčešće u dobi oko 20. – 30. godine živote, većinom u žena (3/4 oboljelih su osobe n Gadže, spec. neurologženskog spola). Navedene atake predstavljaju veliki problem u svakodnevnoj kliničkoj praksi, tim više što neprepoznavanje ovog kliničkog entiteta može dovesti do nepravilnog terapijskog pristupa pacijentu koji se izlaže riziku toksičnosti lijekova (bilo primijenjenih u monoterapiji ili politerapiji) te invazivnim intervencijama. Dijelimo ih na psihogene i fiziološke atake.

Fenomen psihogenih ne-epileptičkih ataka dokumentiran je još u dalekoj povijesti. Tako prvi kameni natpisi datiraju iz Babilonskog doba (7. st. pr. Kr.), potom i antički grčki liječnik Hipokrat (4-5 st. pr. Kr.) opisuje „histeričnu epilepsiju“, dok grčki liječnik Aretaeus (2. st.) razlikuje dvije vrste epilepsije – „običnu“ i „histeričnu“. U svojim publikacijama austrijski neurolog i psihoanalitičar Sigmund Freud opisuje simptome „histero-epilepsije“ ili „velike histerije“ temeljem učenja francuskog neurologa Jean-Martin Charcota. Psihogene ne-epileptičke atake obično se u literaturi definiraju kao „epizode promjene pokreta, osjeta ili iskustva, slične epileptičkim napadajima, uzrokovane psihološkim procesima, koje nisu povezane s abnormalnim električnim izbijanjima u mozgu”. Pod psihogene atake svrstavaju se somatoformni poremećaji (konverzivni poremećaji), disocijativni poremećaji (npr. disocijativne fuge – iznenadni odlazak od kuće, u trajanju od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, sa nemogućnošću prisjećanja vlastitog života), panične atake, poremećaji sa psihotičnim simptomima, Munchausenov sindrom (pacijent namjerno afirmira simptome kako bi prevario druge osobe i skrenuo na sebe pažnju), itd. Psihogene ne-epileptičke atake mogu podsjećati na bilo koji oblik epileptičkih napadaja (diferencijalno dijagnostički najteže ih je razlikovati od kompleksnih parcijalnih epileptičkih ataka ishodišta iz čeonog režnja), ali njihova klinička slika je često varijabilna, uz napomenu da neuobičajena klinička slika za bilo koji oblik epileptičkog napadaja može biti važan indikator psihogenih ne-epileptičkih ataka. U navedenim slučajevima potrebna je uska suradnja s psihijatrom i psihologom te socijalnim radnikom, kao i podrška i pomoć obitelji.

U fiziološke ne-epileptičke atake svrstavaju se sinkope (kolapsi), migrenozne glavobolje, tranzitorne ishemičke atake (prolazno žarišno oštećenje moždane funkcije koje nastaje zbog smetnji cirkulacije u mozgu, tj. ishemije mozga), vestibularni poremećaji (poremećaji centra za ravnotežu), poremećaji pokreta, poremećaji spavanja, metaboličko-toksični i infektivni poremećaji te gastrointestinalni poremećaji.

Dijagnostičke procedure u postavljanju dijagnoze ne-epileptičkih ataka su, uz detaljno uzetu anamnezu i klinički pregled, rutinski iktalni i interiktalni EEG, video-EEG poligrafsko monitoriranje, polisomnografija, neuroradiološka obrada, neuropsihologijsko testiranje, psihijatrijski pregled, po potrebi kardiološka obrada, vegetativno testiranje, te određivanje razine serumskog prolaktina tijekom napadaja (koji je u slučajevima ne-epileptičkih ataka unutar referentnog raspona). Najveću vrijednost ima video-EEG poligrafsko monitoriranje, koje predstavlja ”zlatni standard” u dijagnostici ne-epileptičkih ataka.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Muško zdravlje shutterstock_2366227117

Muško zdravlje – MOVEMBER

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMovember je iza nas, ali briga o muškom zdravlju ostaje naša trajna obveza. Kada govorimo o zdravlju muškarca, jasno je da primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnog sustava, i to ne samo muškaraca. Potrebno je ponovno naglasiti kako […]

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Iz iste kategorije

Neurologija Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Neurologija Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Neurologija

Mogu li bolovi u vratnoj kralježnici uzrokovati šum u ušima i glavobolje?

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija

Što može uzrokovati trnce u tijelu, vrtoglavicu i peckanje pri mokrenju ako su nalazi uredni?

Neurologija Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]