Prekomjerna tjelesna težina danas je jedan od vodećih zdravstvenih problema u razvijenim zemljama svijeta. I naša zemlja spada u skupinu zemalja s visokim postotkom osoba.
Prekomjerna tjelesna težina danas je jedan od vodećih zdravstvenih problema u razvijenim zemljama svijeta. I naša zemlja spada u skupinu zemalja s visokim postotkom osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, tako da je oko 70% odraslih muškaraca i oko 50% odraslih žena s prekomjernom tjelesnom težinom. Prekomjerna tjelesna težina važan je čimbenik rizika za srčanožilne bolesti, arterijsku hipertenziju, šećernu bolest tipa 2 i hiperlipidemiju. U svakodnevnoj kliničkoj praksi koristimo indeks tjelesne mase (ITM) (engl. BMI), kao pokazatelj uhranjenosti. Indeks tjelesne mase izračunava se tako da se tjelesna težina (kg) podijeli s kvadratom tjelesne visine (m), pomoću formule (ITM= kg/ m2).
Prekomjerna tjelesna težina i pretilost definirane su indeksom tjelesne mase (ITM) i opsegom struka. Normalna tjelesna težina određena je ITM od 18,5 do 25 kg/m2. Prekomjerna tjelesna težina određena je ITM od 25 do 30 kg/m2 . Pretilost (razred I) je određena ITM od 30 do 35 kg/m2. Pretilost (razred II) određena je ITM od 35 do 40 kg/m2. Ekstremna pretilost (razred III) određana je ITM ≥40 kg/m2. Pretili muškarci imaju opseg struka >102 cm, a pretile žene >88 cm. Prvi korak u liječenju prekomjerne tjeelsne težine je određivanje ITM. Nije upitno je li potrebno liječenje bolesnicima koji imaju ITM ≥30 kg/m2. Međutim, postavlja se pitanje je li potrebno liječiti one bolesnike koji imaju ITM 25-30 kg/m2 ? U takvih bolesnika potrebna je procjena čimbenika rizika za srčanožilne bolesti i potrebno je izmjeriti opseg struka. Ako je opseg struka veći od 102 cm kod muškaraca i veći od 88 cm kod žena i ako ustanovimo jedan ili više čimbenika rizika tada je potrebno liječenje.Tijekom liječenja potrebno je kontrolirati tjelesnu težinu jednom tjedno ili češće. Preporuke za liječenje prekomjerne tjelesne težine i pretilosti uključuju dijetalnu prehranu sa smanjenim unosom kalorija, promjene načina ponašanja i tjelesnu aktivnost. Ako ne dobijemo očekivane rezultate još su nam na raspolaganju lijekovi koji smanjuju glad, a povećavaju osjećaj sitosti i kirurška terapija pretilosti. Bolesnicima je potrebno objasniti da je i minimalno smanjenje tjelesne težine velika korist i doprinos zdravlju. Smanjenje tjelesne težine od 3 do 5% može biti velika korist zdravlju, ali realni cilj je smanjenje tjelesne težine od 5 do 10% te dostići ITM 20 kg/m2 .
Liječnici preporučuju dijetu, ali moramo objasniti bolesnicima da nema čarobne dijete. Koju ćemo dijetu preporučiti ovisi o pretilosti i pridruženim bolestima. Npr. bolesnici koji su pretili i imaju arterijsku hipertenziju trebali bi prihvatiti DASH dijetu (engl. Dietary Approaches to Stop Hypertension). DASH dijeta bogata je voćem, povrćem, nemasnim mliječnim proizvodima i cjelovitim žitaricama. Bolesnici sa srčanožilnimbolestima i pretilošću imaju koristi od mediteranske dijete. Za smanjenje prekomjerne tjelesne težine nije dostatna samo niskokalorična dijeta (npr. 500-1000 kalorija dnevno). Dijeta mora biti dio sveobuhvatne strategije liječenja koja obuhvaća promjene loših životnih navika, uključujući redovitu tjelesnu aktivnost i promjene načina ponašanja.
Prema pretilosti trebali bi se odnositi kao prema svakoj drugoj kroničnoj bolesti. Nažalost, poznato je da je liječenje kroničnih bolesti često puta teško i dugotrajno.
Na kraju možemo zaključiti da je važno ustanoviti ITM kod svakog bolesnika, potom utvrditi dodatne čimbenike rizika kao i pridružene bolesti koje su povezane s pretilošću. Preporuke za smanjenje prekomjerne tjelesne težine i pretilosti uključuju dijetalnu prehranu, promjene načina ponašanja i tjelesnu aktivnost. Ako ove mjere ne daju očekivane rezultate tada nam ostaje na raspolaganju još i medikamenta terapija ili kirurško liječenje pretilosti.
23.12.2015
