Tradicionalni čimbenici rizika kao što su dob, pozitivna obiteljska anamneza za koronarnu bolest srca, šećerna bolest, hiperlipidemija, pušenje i tjelesna neaktivnost važni su prediktori rizika koronarne bolesti srca (KBS) kod žena.
Arterijska hipertenzija češća je kod žena nego kod muškaraca posebice u starijim dobnim skupinama. Žene s povišenim krvnim tlakom imaju veći rizik za zatajenje srca nego muškarci. Šećerna bolest je relativno veći čimbenik rizika za KBS kod žena nego kod muškaraca i povećava rizik za KBS 3-7 puta kod žena, a 2-3 puta kod muškaraca. Autoimune bolesti češće su kod žena nego kod muškaraca i utječu na povećanje rizika za KBS. Promjene u hormonalnom statusu žene također utječu na rizik za KBS, disfunkcija ovarija također je povezana s povećanim rizikom za KBS.
Za evaluaciju KBS uobičajeno je korištenje testa opterećenja – ergometrije. Depresija ST-spojnice na ergometriji kod žena ima manju osjetljivost i specifičnost nego kod muškaraca. Za dijagnozu ishemije miokarda koriste se slikovne metode kao što su stres ehokardiografija, scitigrafija miokarda SPECT i stres nuklearna magnetna rezonancija. Postavlja se pitanje zašto je kod žena veća smrtnost zbog akutnog koronarnog sindroma nego kod muškaraca ? Odgovore na ova pitanja daju nam studije koje pokazuju da se kod žena akutni koronarni sindrom liječi manje agresivno nego kod muškaraca. Rezultati studije CRUSADE pokazuju da se kod žena rijeđe primjenjuje heparin i da se žene u manjem broju podvrgavaju koronarografiji i intervencijskom zahvatu (PCI) nego muškarci. Žene imaju veću smrtnost od muškaraca nakon perkutane koronarne intervencije u akutnom infarktu miokarda s elevacijom ST-spojnice i bez elevacije ST-spojnice. Meta-analiza više randomiziranih studija pokazala je veću korist invazivne strategije liječenja akutnog koronarnog sindroma kod žena s pozitivnim biomarkerima nego s negativnim biomarkerima.
Ova razlika nije primjećena kod muškaraca. Rezultati liječenja KBS premoštenjem koronarnih arterija također pokazuju razlike između žena i muškaraca. Nakon premoštenja koronarnih arterija žene u manjem broju imaju nestanak anginoznih boli nego muškarci. Cilj liječenja koronarne bolesti srca je smanjenje ili uklanjanje simptoma, poboljšanje funkcije endotela i poboljšanje kvalitete života. Za liječenje KBS koristimo statine, ACE inhibitore i beta blokatore koji poboljšavaju funkciju endotela. L-arginin i ranolazin noviji su lijekovi koji također poboljšavaju funkciju endotela i smanjuju simptome. Osim navedenih lijekova preporučamo i acetilsalicilnu kiselinu te promjenu loših životnih navika u liječenju KBS. Rezultati studija pokazuju da se žene nakon akutnog infarkta miokarda u znatno manjem broju uključuju u rehabilitacijske programe nego muškarci. Studija Witta i suradnika koja je objavljena 2004. godine pokazuje da je 55% manje žena uključeno u kardiološku rehabilitaciju nego muškaraca.
U zaključku važno je naglasiti da je patofiziologija koronarne bolesti srca kod žena nešto drugačija nego kod muškaraca. KBS je vodeći uzrok smrti žena. Potrebna su buduća istraživanja patofiziologije KBS, dijagnostike i strategija liječenja specifičnih za žene. Koronarna bolest srca nije „samo bolest muškaraca“.
23.12.2015
