Sjögrenov sindrom – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Sjögrenov sindrom (SS)  je autoimuna bolest koju karakterizira suhoća očiju i usne šupljine. U autoimunim bolestima dolazi do abnormalne proizvodnje antitijela u krvi.

Što je SS i kod koga se javlja?

Sjögrenov sindrom (SS)  je autoimuna bolest koju karakterizira suhoća očiju i usne šupljine. U autoimunim bolestima dolazi do abnormalne proizvodnje antitijela u krvi koja su usmjerene protiv vlastitog tkiva i organa, što znači da imunološki sustav napada vlastito tijelo. Zadaća imunološkog sustava jest obrana organizma od virusa i bakterija. No, kod Sjögrenovog sindroma dolazi do napada  imunološkog sustava na tkivo žlijezda slinovnica koje proizvode slinu i suznih žlijezda koje proizvode suze. U navedenom žljezdanom tkivu dolazi do upale, te posljedično tome do smanjene proizvodnje suza i sline što dovodi do glavnih simptoma bolesti, kao što su suha usta i suhe oči. SS je dobio naziv po švedskom oftalmologu Henriku Sjögrenu koji je prvi opisao ovaj sindrom početkom dvadesetog stoljeća.

Razlikujemo dva oblika SS: primarni (pSS) i sekundarni (sSS) Sjögrenov sindrom.

Primarni Sjögrenov sindrom opet dijelimo na dva oblika, onaj koji zahvaća žlijezde (žljezdani oblik pSS-a) i onaj koji zahvaća druge organe (izvanžljezdani oblik pSS-a).

Kod žljezdanog oblika pSS-a su najčešće zahvaćene suzne žlijezde i žlijezde slinovnice, ali i žlijezde u koži, te sluznica dišnog, probavnog i mokraćno-spolnog sustava. Očituje se suhim očima i ustima, oštećenjem glasa, učestalim gnojnim upalama zaušnih žlijezda, bronhitisom, gastritisom, učestalim infekcijama mokraćnog sustava i suhoćom kože.

Dok su kod izvanžljezdanog oblika pSS-a najčešće zahvaćeni sustav za kretanje i koža, pluća, bubrezi, jetra, limfni i živčani sustav. Stoga simptomi ovog podtipa bolesti mogu varirati od bolova i upale u zglobovima i mišićima, upala pluća i bubrega, povećanom jetrom i slezenom do oštećenja u mozgu i perifernim živcima.

Sekundarni oblik Sjögrenovog sindroma je uvijek udružen s drugim autoimunim bolestima i to najčešće s reumatoidnim artritisom (RA), sustavnim eritemskim lupusom (SLE), sklerodermijom (SScl), Hashimotovim tireoiditisom i  primarnom bilijarnom cirozom (PBC).

Uzroci i proces nastanka bolesti

Sjögrenov sindrom se najčešće javlja u srednjoj životnoj dobi, između 40 i 60 godine života. Učestalije se javlja kod žena i to čak 90% bolesnika sa SS su osobe ženskog spola. Javlja se u oko 1.1% opće populacije. SS djelomično može biti i nasljedna bolest, a povezana je s pojavom pozitivnih antigena HLA B8 i DR3. Osobe u čijim obiteljima postoje oboljeli od drugih autoimunih bolesti, kao što su sustavni eritemski lupus (SLE), bolesti štitnjače ili tip l. dijabetes, češće obolijevaju od SS-a. Od mogućih uzroka bolesti često se navode i virusne infekcije uzrokovane Ebstein-Barrovim virusom, Humanim herpes virusom 6, virusom C hepatitisa i Citomegalovirusom. Navedeni virusi dovode do promijene antigena na površini epitelnih stanica suznih žlijezda i žlijezda slinovnica, koji onda uzroku aktivaciju imunološkog sustava koji proizvodi antitijela na navedene žlijezde. Od ostalih faktora koji utječu na pojavu SS-a valja naglasiti osobe tretirane silikonskim inekcijama, određena antitijela (Ro i La), te nedostatak adrenalnih i gonadalnih hormona.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Muško zdravlje shutterstock_2366227117

Muško zdravlje – MOVEMBER

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMovember je iza nas, ali briga o muškom zdravlju ostaje naša trajna obveza. Kada govorimo o zdravlju muškarca, jasno je da primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnog sustava, i to ne samo muškaraca. Potrebno je ponovno naglasiti kako […]

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Je li nakon pada i frakture karpalnih kostiju potrebna dodatna obrada ili operacija ruke?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_196148240_L

Degenerativna ozljeda meniska – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod Menisci su hrskavice u obliku slova C koje se nalaze unutar koljenskog zgloba. Jedan se nalazi na unutarnjoj strani koljena (medijalni menisk) i drugi na vanjskoj strani koljena (lateralni menisk). Voda čini otprilike 70%-75% normalnog meniskusa, a suha masa se sastoji uglavnom od kolagena i elastina. Vanjski dijelovi meniska imaju dobru opskrbu krvlju, dok […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što znači RTG nalaz kralježnice s instabilitetom između kralježaka L4 i L5?