U novije vrijeme svjedoci smo rastuće popularnosti probiotika i velikog broja dodataka za prehranu i fermentiranih mliječnih proizvoda koji sadrže probiotike.
U novije vrijeme svjedoci smo rastuće popularnosti probiotika i velikog broja dodataka za prehranu i fermentiranih mliječnih proizvoda koji sadrže probiotike. Stoga se s pravom treba zapitati imaju li probiotici zdravstvenu prednost i treba li ih koristiti. Brojna su zdravstvena istraživanja dokazala sigurnost i učinkovitost probiotika kao dodataka prehrani u sprječavanju i liječenju mnogih bolesti.
Što su probiotici?
Probiotici su bakterije ili gljivice – živi mikroorganizmi tzv. dobre bakterije za koje vjerujemo da u adekvatnoj količini imaju utjecaj na ljudsko zdravlje. Već sam naziv koji dolazi iz korijena grčke riječi „pro“ što znači za i „biotski“ koji dolazi iz imenice bios – život (za život) upućuje da se radi o nečem korisnom za ljudsko zdravlje. Dostupni su u prehrani (jogurt, sir, kefir, kiseli kupus), u obliku dodataka prehrani (farmaceutskih pripravaka) ili se nalaze kao dodaci u hrani, najčešće u fermentiranim mliječnim proizvodima.
Čaša jogurta na dan
Najveću zaslugu za otkriće probiotika ima ruski biolog i nobelovac Ilja Metchnikoff spoznavši teoriju o dugovječnosti i pomlađivanju čovjeka. Profesor Metchnikoff je otkrio da narod koji živi na području Kavkaza i svakodnevno konzumira velike količine jogurta i drugih fermentiranih mliječnih proizvoda (probiotika) izuzetno otporan na bolesti i ima dugi životni vijek.
Normalna crijevna flora
Ljudski probavni sustav sadrži više od 500 različitih vrsta bakterija koje pomažu u održavanju zdravog probavnog i imunološkog sustava. Crijevna mikroflora pomaže u procesu probave hrane, sintezi vitamina (vitamina K i B kompleksa) i nekih hranjivih tvari (enzima važnih u procesu probave), metabolizmu nekih lijekova i neutralizaciji štetnih kancerogenih tvari koje unosimo prehranom (važno u prevenciji raka debelog crijeva). Crijevna flora ima ulogu u održavanju normalne funkcije crijeva, apsorpciji kalcija, magnezija i željeza iz hrane, u razvoju i održavanju snažnog imunološkog sustava. Dobre bakterije svojom prisutnošću otežavaju preživljavanje patogenih bakterija i stvaraju kiselinu koja onemogućuje rast i razmnožavanje patogenih bakterija.
Održavanje ravnoteže između dobrih i loših bakterija potrebno je za optimalno zdravlje. Bolest, stres, starenje, uzimanje antibiotika ili drugih lijekova, loše životne i prehrambene navike mogu poremetiti normalnu mikrofloru crijeva i tada primjena probiotika može pomoći organizmu dok se ne obnovi prirodna mikroflora crijeva.
Probiotici i imunološki sustav
Osim uloge u probavnom sustavu probiotici imaju utjecaj i na naš imunološki sustav.
Probiotici pomažu:
• kod autoimunih i alergijskih bolesti,
• kod ulceroznog kolitisa, Chronove bolesti, sindroma iritabilnog kolona i nekrotizirajućeg enterokolitisa,
• u prevenciji i liječenju zaraznih proljeva i proljeva uzrokovanih antibioticima, putničkih proljeva,
• u prevenciji i liječenju kožnih oboljenja (akni, neurodermitisa, alergijskih kožnih bolesti), osobito povezanih s alergijskom reakcijom na kravlje mlijeko,
• u održavanju imunološkog sustava,
• u prevenciji infekcija dišnog sustava – infekcija uha, grla i prehlade,
• u prevenciji i liječenju mokraćnih infekcija, bakterijskih i gljivičnih infekcija ženskih spolnih organa te u
• prevenciji i liječenju proljeva uzrokovanih infekcijom bakterijom Clostridium difficile (obično povezane s liječenjem antibioticima).
Različite vrste probiotika
Najčešće korišteni probiotici su različite vrste roda Lactobacillus i Bifidobacterium.
Lactobacillus
Postoji više od 50 vrsta laktobacila, prirodno se nalaze u probavnom, mokraćnom i spolnom sustavu. Najčešći laktobacili su L.acidophilus, L. rhamnosus GG (LGG). Brojna su znanstvena istraživanja dokazala nedvojbenu korist od primjene ovog probiotika (LGG) kod djece sa sindromom iritabilnog kolona. Primjenom LGG tijekom osam tjedana kod djece u dobi od 5-14 godina smanjila se učestalost i ozbiljnost bolova u trbuhu.
Nadalje LGG primijenjen kod djece za vrijeme antibiotske terapije smanjuje učestalost proljeva, dok je kod vrtićke djece LGG primijenjen kao dodatak mlijeku smanjio učestalost upale pluća. U studiji kod 245 osoba koje su putovale u 14 geografski različitih područja primjena LGG smanjila je učestalost putničkih proljeva za 47%.
Bifidobacterium
Postoje oko 30 vrsta bifidobakterija koje čine oko 90% zdravih bakterija u debelom crijevu. One se pojavljuju u probavnom traktu nekoliko dana nakon rođenja pogotovo kod dojene djece. Najčešće se kao probiotici koriste B. bifidum, B.lactis, B. infantis i B. breve. B. infantis pokazao je blagotvorni učinak u smanjenju simptoma iritabilnog kolona, dok B.lactis BB12 pokazuje blagotvorni učinak na metabolizam- smanjuje LDL (tzv. loši) kolesterol, povećava HDL (tzv. dobri) kolesterol, poboljšava toleranciju glukoze tijekom trudnoće te pokazuje povoljni metabolički učinak kod bolesnika sa šećerenom bolesti tip 2.
Kako i kada uzimati probiotike?
Uz rastuću popularnost probiotika postoji i veliki izbor farmaceutskih dodataka koji se mogu izabrati. Svakodnevno uzimanje jogurta, kefira i drugih mliječnih pripravaka s dodatkom probiotika (LGG i bifidobacterium) dugoročno je korisno za zdravlje, prvenstveno imunološkog i probavnog sustava. U određenim stanjima npr. za vrijeme zaraznih proljeva ili za vrijeme uzimanje antibiotika zasigurno će biti korisno, ali i kod svih gore navedenih bolesti. Važno je napomenuti da se probiotici moraju uzeti barem dva sata nakon uzimanja antibiotika u suprotnom bi bili nedjelotvorni. Budući da probiotici u obliku farmaceutskih pripravka moraju zadovoljiti kriterije „dobre kliničke prakse“ nuspojave za vrijeme uzimanja probiotika su rijetke te ih većina zdravih osoba može nesmetano uzimati.
23.9.2018
