Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela skrbi koja uključuje tjelesne i mentalne smetnje kod osoba s ozbiljnim mentalnim poremećajima.

SMI su povezani s smanjenim očekivanim trajanjem života, a stručnjaci pretpostavljaju kako dodatne kronične bolesti, bilo tjelesne ili psihičke, mogu predstavljati razlog za to.

Ranija istraživanja povezivala su SMI s komorbidnim tjelesnim bolestima, no sada se prvi put postavlja razmatra istovremeni multimorbiditet tjelesnih i psihijatrijskih bolesti kod osoba sa SMI.

Provedena je meta-analizu 82 opservacijske studije koje su uključivale 1,6 milijuna pojedinaca sa SMI i 13,2 milijuna kontrolnih ispitanika kako bi odredili rizik od pojave tjelesnog ili psihijatrijskog multimorbiditeta.

Uključeni su ispitanici kojima je postavljena dijagnoza poremećaja iz spektra shizofrenije ili bipolarni poremećaj, a studija je procjenjivala tjelesni multimorbiditet (najmanje dva tjelesna zdravstvena stanja) ili psihijatrijski multimorbiditet (najmanje tri psihijatrijska stanja), uključujući početni SMI.

Istraživanje je pokazalo kako osobe sa SMI imaju više od dvostruko veći rizik od fizičkog multimorbiditeta od onih bez SMI.

Tjelesni multimorbiditet, koji je uključivao kardiovaskularne, endokrine, neurološke, gastrointestinalne, mišićno-koštane i infektivne poremećaje, bio je podjednako zastupljen kod poremećaja iz spektra shizofrenije, kao i kod bipolarnog poremećaja.

Tjelesni multimorbiditeti bili su 4 puta češći kod mlađe populacije sa SMI nego kod starijih osoba.

Što se tiče apsolutne prevalencije, 25% osoba koje imaju SMI imalo je tjelesni multimorbiditet, a 14% psihijatrijski multimorbiditet (u prvom redu anksioznost i poremećaji ovisnosti o psihoaktivnim supstancama).

Postavlja se pitanje da li bi tjelesni multimorbiditet kod SMI mogao biti posljedica nuspojava psihotropnih lijekova, vezano uz kardiometaboličke promjene. Osim toga, čimbenici stila života ili nepromjenjivi čimbenici rizika također mogu pridonijeti fizičkom multimorbiditetu.

Ograničenja studije uključivala su male veličine uzorka za analizu podskupina i nedovoljnu analizu značajnih kovarijabli, uključujući stope pušenja i ozbiljnost simptoma.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]