Smetnje srčanog provođenja – imam li razloga za brigu?

Dobar dan. Imam 36 godina. Prije par godina osjetio sam preskakanja srca što me je dovelo do toga da sam dobio panične napade jer sam mislio da će mi se nešto dogoditi. Išao sam na EKG nekoliko puta gdje su mi rekli da je sve u redu. Cijeli život sam se bavio nogometom (aktivniji rekreativac). Nedavno sam išao opet kod kardiologa i ovaj puta sam nosio holter 24 sata gdje su mi poslali nalaz, a na njemu piše da imam povremene epizode ektopičnog atrijskog ritma, a noću izrazita bradikardija koja može odgovarati SE bloku. U bradikardiji ST promjene u odvodu koji odgovara inferiornim odvodima u standardnom EKG ritmu. Nadalje, piše da sve navedeno može biti naglašena varijanta fiziološkog, no preporuča učiniti UZ srca i ergometriju. Kontrolni holter za 6 mjeseci. Da li je ovo opasno i imam li razloga za brigu? Hvala

16.1.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Ukoliko u nalazu holtera piše “SA blok”, preporučujem da se javite kardiologu koji se bavi poremećajima srčanog ritma (sve bolnice imaju takve specijalizirane ambulante) da pogleda vaš nalaz holtera srca. Ukoliko postoji srčani blok uz “izrazitu noćnu bradikardiju” treba navesti u nalazu kolika je tada srčana frekvencija i da li postoje značajne pauze. Ostale srčane pretrage koje su vam preporučene također obavite.
Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

AKS

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAkutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]
Gubitak svijesti

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteHipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]
Poremečaj srčanog ritma

Palpitacije

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalpitacije (latinski palpitare znači trzati) označavaju subjektivni osjećaj srčanih otkucaja, odnosno srčane aktivnosti. Normalan srčani ritam se ne osjeća. Osobe koje osjećaju palpitacije različito opisuju srčanu aktivnost koju u tom trenutku osjećaju: imaju osjećaj lupanja srca, lepršanja srca, preskakanja srca, ubrzanog pravilnog ili nepravilnog srčanog rada. Osobe koje osjete palpitacije često se uznemire, uplaše, te […]
EKG

Trebam li se zabrinuti zbog visokog pulsa pri naporu i niskog pulsa u mirovanju unatoč urednom EKG nalazu?

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]
Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]
Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute
Kardiologija

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Kardiologija

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]
Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]
Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]