Usamljenost i mentalni poremećaji

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Usamljenost se odnosi na situaciju kada smo sami i na osjećaj da nam nedostaje druga osoba ili osobe. Radi se o osjećaju koji proizlazi iz naše subjektivne percepcije, a može uključivati osjećaj tuge ili melankolije jer osoba za koju bismo željeli da je s nama, odsutna je ili je iz nekog razloga nema. Možemo se osjećati sami premda se nalazimo u društvu drugih ljudi. Postoji dobrovoljna usamljenost ili samoća koju smo sami izabrali. Tada se privremeno ili trajno udaljimo od drugih ljudi iz različitih razloga, možda se želimo ili odlučimo povući u osamu iz određenih kreativnih, umjetničkih ili duhovnih razloga. Takvo iskustvo nas obično obogaćuje. S druge strane, ako se radi o samoći ili usamljenosti koja je nametnuta ili neželjena, onda se ne radi o osobnom izboru. U takvim se slučajevima može raditi o osobama s psihičkim poremećajima ili o osobama koje aktualno boluju od zaraze COVID-19 virusom ili osobama koje su u sklopu samoizolacije prinuđene biti same (no to su situacije privremene samoće ili usamljenosti, no mogu biti prožete strahom i velikom zabrinutošću). Neželjena samoća ili usamljenost isto je tako prisutna kod osoba koje imaju poteškoća u uspostavljanju odnosa s drugim ljudima ili koji imaju osjećaj da su njihovi društveni ili bliski odnosi nezadovoljavajući ili površni. Usamljenost je učestalija kod introvertiranih ili stidljivijih osoba budući da su njihove socijalne vještine obično lošije razvijene pa teže na zadovoljavajući način sklapaju odnose. Zbog toga se kod njih posljedično razvijaju tuga, depresija, tjeskoba, sniženo samopouzdanje ili samopoštovanje.  Osjećaj usamljenosti javlja se i nakon gubitka voljene i bliske osobe.

Osjećaj usamljenosti sam po sebi nije problem mentalnog zdravlja, međutim dugotrajnija usamljenost može dovesti do pojave tjeskobe, depresije, problema sa spavanjem. No, osobe koje boluju od različitih psihičkih poremećaja imaju veći rizik za razvoj osjećaja usamljenosti. Vulnerabilnost za razvoj osjećaja usamljenosti predstavljaju čimbenici kao što su otuđenje od obitelji, nedostatak prijatelja ili obitelji, samohrani roditelji ili osobe koje skrbe o nekome (kod njih je često otežano održavanje društvenih aktivnosti), život u području bez osoba iz sličnog okruženja, otežano uključivanje u društvene aktivnosti zbog financijskih problema ili problema mobilnosti, izloženost diskriminaciji i stigmi zbog dizabiliteta, kroničnih zdravstvenih problema, uključujući i probleme mentalnog zdravlja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]