Arterijska hipertenzija i kognitivni poremećaji – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Povišeni krvni tlak i moždani udar poznati su nezavisni čimbenici rizika za razvoj kognitivnih poremećaja. Povezanost između arterijske hipertenzije i kognitivnih poremećaja u zadnjih desetak i više godina predmet je brojnih istraživanja…

Povišeni krvni tlak i moždani udar poznati su nezavisni čimbenici rizika za razvoj kognitivnih poremećaja. Povezanost između arterijske hipertenzije i kognitivnih poremećaja u zadnjih desetak i više godina predmet je brojnih istraživanja. Osim povišenog krvnog tlaka i mnoge druge bolesti utječu na poremećaj  kognitivnih funkcija. Kronična bubrežna bolest, pretilost, hiperlipidemija i ostali čimbenici rizika koji su promjenljive naravi uz arterijsku hipertenziju imaju značajan utjecaj na kognitivnu disfunkciju. Liječenjem ovih bolesti možemo prevenirati buduće kognitivne poremećaje. Rezultati brojnih istraživanja pokazuju povezanost između moždanog udara i nastanka kognitivnih poremećaja. Prije više od 10 godina objavljeni su rezultati studija o učestalosti demencije nakon moždanog udara. Otprilike 10-30% bolesnika nakon moždanog udara ima demenciju. Meta-analiza koja je uključila više od 7500 bolesnika pokazuje da oko 10% bolesnika ima demenciju prije prvog moždanog udara, a u još 10% bolesnika nastaje demencija nakon prvog moždanog udara, a više od 30% bolesnika ima demenciju nakon ponavljanih moždanih udara. Kognitivni poremećaji nakon moždanog udara ustanovljeni su u  22% bolesnika 3 mjeseca nakom preboljelog moždanog udara, u 22% bolesnika nakon 5 godina i u 21% bolesnika nakon 14 godina praćenja.

Arterijska hipertenzija ima značajnu ulogu u nastanku bolesti malih krvnih žila mozga uključujući i lakunarne infarkte mozga. Međutim, odnos između povišenog krvnog tlaka i kognitivne disfunkcije, a bez preboljelog moždanog udara još uvijek je kontroverzan i nije u potpunosti razjašnjen. Brojne studije pokazuju povezanost između povišenog krvnog tlaka i kognitivnih poremećaja. Studija objavljena prije par godina pokazuje povezanost između arterijske hipertenzije u srednjoj životnoj dobi i kognitivnih poremećaja tijekom praćenja bolesnika. U studiju je bilo uvršteno više od 3700 bolesnika s povišenim krvnim tlakom. Rezultati studije pokazuju da svako povišenje sistoličkog krvnog tlaka za 10 mmHg iznad normalih vrijednosti bez obzira na moždani udar ili koronarnu bolest srca povećava rizik nastanka kognitivnih poremećaja. Povišeni sistolički krvni tlak iznad 160 mmHg povezan je s 14%-tnim povećanjem rizika nastanka kognitivnih poremećaja. U osoba starijih od 85 godina povišeni sistolički tlak iznad 160mmHg također je povezan s kognitivnom disfunkcijom. Rezultati ovih  istraživanja pokazuju da povišeni krvni tlak  ima važan utjecaj na demenciju. Studije s višegodišnjim praćenjem bolesnika tijekom 21 godine pokazuju da povišeni sistolički tlak (više od 160mmHg) u srednjoj životnoj dobi ili povišene masnoće u krvi značanjo povećavaju rizik nastanka demencije u starijoj životnoj dobi.

Također,  rezultati istraživanja pokazuju da arterijska hipertenzija povećava rizik nastanka demencije u srednjoj i starijoj životnoj dobi. Međutim, rezultati jedne druge studije pokazuju da povišeni krvni tlak u srednjoj životnoj dobi, a ne i u starijoj životnoj dobi ima značajan utjecaj na poremećaje kognitivnih funkcija tijekom višegodišnjeg praćenja bolesnika. Rizik nastanka kognitivnih poremećaja povećan je i kasnije tijekom života  u slučaju da bolesnici imaju ostale rizike za kardiovaskularne bolesti uključujući pretilost i povišene masnoće u krvi.

U zaključku možemo naglasiti da  je snažna povezanost između povišenog krvnog tlaka i kognitivnih poremećaja. Još uvijek su brojna pitanja o antihipertenzivnoj terapiji i mogućnostima prevencije poremećaja kognitivnih funkcija u naših bolesnika. Nadamo se da će buduće studije odgovoriti na brojna pitanja o kontroli krvnog tlaka, mogućnostima prevencije lakunarnih infarkta mozga te o primarnoj i sekundarnoj prevenciji kognitivnih poremećaja.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Movember shutterstock_2366227117

Muško zdravlje – MOVEMBER

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMovember je iza nas, ali briga o muškom zdravlju ostaje naša trajna obveza. Kada govorimo o zdravlju muškarca, jasno je da primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnog sustava, i to ne samo muškaraca. Potrebno je ponovno naglasiti kako […]

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Štitnjača

Može li prevelika doza terapije za štitnjaču uzrokovati jake želučane smetnje i mučninu?

CT

Je li bol u abdomenu znak nečeg ozbiljnog ako CT pokazuje divertikulozu, a kolonoskopija ne?

Degenerativna ozljeda meniska Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Što znači Holter EKG nalaz s čestim VES-ovima nakon ranije urađene ablacije srca?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zašto se ubrzani otkucaji srca vraćaju nakon prestanka terapije iako su nalazi uredni?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]