Do 2050. godine u svijetu će biti preko 390 milijuna osoba starijih od 80 godina. Mnogi od njih doživjet će staračku slabost ili krhkost popraćenu gubitkom tjelesne mase, mišićne mase i snage…
Do 2050. godine u svijetu će biti preko 390 milijuna osoba starijih od 80 godina. Mnogi od njih doživjet će staračku slabost ili krhkost popraćenu gubitkom tjelesne mase, mišićne mase i snage. Čak ni pretilost u starijoj dobi ne sprečava pojavu staračke slabosti uz koju se nerijetko javljaju i sarkopenija, smanjenje kognitivne sposobnosti te učestale infektivne bolesti. Osim pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti, čini se da na zdravlje i sastav tijela može utjecati i crijevna mikrobiota. Stoga se interes znanstvenika usmjerio na proučavanje sastava crijevne mikrobiote i u osoba starije dobi.
Mikroorganizmi gastrointestinalnog sustava neophodni su za njegovu normalnu fiziološku funkciju, no neke bakterije mogu biti i potencijalno patogene. Pojednostavljeno možemo reći da smo više bakterije nego ljudi, budući da u našem tijelu nosimo više bakterijskih stanica nego naših tjelesnih stanica. Disbioza se javlja kada je ravnoteža crijevne bakterijske mikroflore narušena, odnosno, kada „dobre“ i „loše“ bakterije nisu u ravnoteži što može izazvati metabolički ili imunološki odgovor u čovjeka.
Zaštitna mikrobiota najčešće je promijenjena kada se organizam nalazi u stanju stresa ili kod osoba čiju prehranu odlikuje visok unos šećera, zasićenih masnoća, crvenoga mesa, namirnica bogatih trans-masnim kiselinama, te nizak unos prehrambenih vlakana i drugih vrijednih nutrijenata što karakterizira tzv. zapadnjačku prehranu. Poznato je i da promjene u sastavu crijevne mikrobiote mogu biti u podlozi raznih bolesti, poput bolesti probavnog sustava, kožnih manifestacija, autoimunih bolesti, pa čak i debljine. Mikrobiota se razmatra kao zasebni, „virtualni organ“ čija se funkcija vezuje uz brojne organe i organske sustave te ima ulogu u zaštiti od brojnih bolesti.
Danas znamo da svatko od nas u sebi nosi drugačiji profil bakterija i taj sastav promatra se kao „otisak prsta“. Također, poznato je da osobe koje žive u ruralnim krajevima u svojim crijevima nose veću količinu i veći broj različitih vrsta bakterija nego osobe koje žive u gradovima. Novo istraživanje japanskih znanstvenika objavljeno u BMC Microbiology pokazalo je promjene u sastavu crijevne mikrobiote s obzirom na stadije života domaćina.
Uz pomoć DNK sekvenciranja znanstvenici su uspjeli uočiti obrazac evolucije bakterija iz crijeva koji se mijenja s obzirom na starenje čovjeka.
Ustanovili su da na sastav mikrobiote više utječe upravo dob, nego pojedinačne razlike među ljudima. Mikrobiota ispitanika mlađih od 20 godina mijenjala se s obzirom na njihovo sazrijevanje, a mikrobiota 70-godišnjaka promijenila se u odnosu na onu 20-godišnjaka. Istraživanje je pokazalo kako se broj prevladavajućih bakterija u crijevima čovjeka smanjio ili povećao. Riječ je o koljenima Firmicutes, Bacteroidetes te o aktinobakterijama i proteobakterijama. Aktinobakterije u velikom broju pronalazimo kod dojenčadi, a njihov se broj naglo smanjuje prestankom dojenja te posebno nakon 60. godine. Proteobakterije se, pak, najčešće mogu pronaći kod dojenčadi i starije populacije, a kod starijih nalazimo i Bacteroidetes. Firmicutes je koljeno bakterija najbrojnije odmah nakon razdoblja dojenja i kod djece starije od 4 godine. Najučestalija bakterija u crijevima ispitanika, bez obzira na dob, bila je Bifidobacterium longum. Ona je zaslužna za fermentaciju šećera iz majčinog mlijeka i biljaka pa nije neobično da je najzastupljenija vrsta bakterije u bilo kojem razdoblju čovjekova života, što je čini vrlo bitnom za njegovo zdravlje.
Rezultati ovog istraživanja mogli bi koristiti znanstvenicima u budućim istraživanjima zdrave crijevne mikrobiote u svim razdobljima života, ali i u istraživanjima koja objašnjavaju vezu između određenih bakterija i zdravlja njihova domaćina.
21.6.2017
