Aripiprazol – učinkovitost i stabilnost remisije u liječenju shizofrenije

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Aripiprazol predstavlja psihofarmak iz skupine tkz. atipičnih antipsihotika. To je prvi antipsihotik koji je razvijen kao parcijalni agonist dopaminskih D2 receptora, slabi antagonist 5-HT2A serotoninskih receptora povezano s serotoninsko-dopaminskim antagonizmom i parcijalni agonist 5HT1A serotoninskoh receptora.

Aripiprazol predstavlja značajan pomak u liječenju Shizofrenije zahvaljujući njegovoj visokoj učinkovitosti uslijed svog neuroreceptorskog profila djelovanja, što dovodi do poboljšanja kliničkih simptoma akutne faze bolesti, smanjujući rizik od ponovnog recidiva bolesti i time utječući na maksimalno mogući povratak razine prijašnjeg funkcioniranja bolesnika, spriječavajući progresiju kronične neurodegenerativne bolesti kakva je shizofrenija. 

Kao i za sve ostale antipsihotike aktivnost aripiprazola na D3 dopaminske receptore ostaje za sada nerazjašnjena. Aripiprazol je lijek koji u kliničkoj praksi pokazuje visoku učinkovitost u liječenju pozitivnih simptoma Shizofrenije, te maničnih simptoma manične epizode kod pacijenata s Bipolarnim afektivnim poremećajem. Aripiprazol nema farmakološkog učinka povezanog sasedacijom.

Jedna od vrlo važnih značajki aripiprazola je da on posjeduje malo ili nimalo sklonosti izazivanja porasta tjelesne težine, zbog toga što nema antihistaminskih svojstava ili aktivnosti 5HT2C serotoninskog antagonizma. Nadalje čini se da aripiprazol ima vrlo malo ili nimalo povezanosti sa dislipidemijom uzrokovanom primjenom antipsihotika. U slučajevima kada kada bi se pacijente s porastom tjelesne težije i dislipidemijom kao nuspojavom primjene ostalih antipsihotika prebacilo na aripiprazol došlo bi do redukcije tjelesne težine i snižavanja koncentracije triglicerida. Razlog ovako niskog metaboličkog rizika za aripiprazol su nepoznati. 

Prikaz slučaja:

Bolesnica M.V. je stara 24 godine, neudana, bez djece, živi s dečkom, studira Ekonomiju, nezaposlena. Njezina obiteljska anamneza pozitivna je na psihijatrijske bolesti. Djed po ocu bolovao je od Shizofrenije. Anamnestičkih podaci o ranom razvoju, školovanju, kao i o životnom tijeku do pojave bolesti su bez značajnijih osobitosti. Do pojave psihičke bolesti bolesnica je bila bez značajnijeg somatskog pobola.

Bolest je započela 2012. u dobi bolesnice od 22 godine. Od tada je u jednom navratu liječena stacionarno psihijatrijski na Odjelu socijalne psihijatrije Klinike za psihijatriju KBC «Sestre milosrdnice» zbog akutne psihotične dekompenzacije.  Po završetku prvog liječenja na našoj Klinici za psihijatriju otpuštena je pod dijagnozom Akutnog prolaznog psihotičnog poremećaja nalik Shizofreniji (F23.2). Za vrijeme prvog liječenja bolesnica je liječena isprva tipičnim, a potom atipičnim antipsihotikom uz kratkotrajnu konkomitantnu terapiju benzodiazepina. Po stabilizaciji psihičkog stanja i otpustu iz bolnice, nastavila je jedno kraće vrijeme dolaziti na kontrole psihijatra da bi šest mjeseci po otpustu sa stacionarnog psihijatrijskog liječenja bolesnica prestala dolaziti na kontrole psihijatra. Na sadašnje liječenje dolazi u pratnji majke u ožujku 2014. jer je postala:

  • podozriva
  • nepovezano govori
  • ne spava
  • dezorganiziranog ponašanja

Kod dolaska u bolnicu pacijentica je tijekom pregleda u hitnoj psihijatrijskoj ambulanti na postavljena pitanja uglavnom ne odgovara ne pokazuje suradljivost, spontana produkcija je obilježena oprezom i nepovjerljivošću. Verbalizira izrazite smetnje spavanja. Navodi da je uvjerena «da ju kontroliraju, zato što ona zna da je sve povazano». 

U psihičkom statusu kod dolaska izražen je negativizam, disociranost misaonog duktusa, psihomotorna eleviranost, afektivna niveliranost, uz u misaonom sadržaju verbalizaciju persekutornih ideacija, te sumanutih ideja odnosa i utjecaja. Izražene su slušne obmane ćutila. Kognitivno mnestičke funkcije orijentacionim ispitivanjem doimlju su ledirane. Izražen je nedostatak uvida i kritičnosti u svoje stanje.

Liječenje se u početku provelo u Jedinici intenzivne skrbi, a potom po djelomičnoj stabilizaciji psihičkog stanja na Odjelu socijalne psihijatrije. U terapiju je odmah uveden aripiprazol uz postupnu titraciju lijeka sve do ukupne dnevne  doze od 15mg/dan uz istodobnu primjenu konkomitantne anksiolitičke terapije diazepama.

Gledajući kliničku sliku kroz «klaster» simptoma Shizofrenije može se reći da su bili izraženi Pozitivni simptomi (persekutorne sumanutosti, sumanutosti odnosa i utjecaja, te slušne obmane ćutila, uz disocirano mišljenje), Anksiozni simptomi (psihomotorna eleviranost). Nakon provedenog stacionarnog liječenja pacijentica je otpuštena kući u travnju 2014. Šest mjeseci po demisiji iz bolnice psihičko stanje pacijentice je stabilno i zadovoljavajuće.

Zaključno možemo reći kako je za sada postignuto zadovoljavajuće poboljšanje psihičkog stanja pacijentice što se očituje kroz potupno povlačenje pozitivnih simptoma bolesti, te zadovoljavajuću socijalnu kapacitiranost pacijentice, a time i zadovoljavajuću kvalitetu njezinog života. Svakako se može ustvrditi kako je aripiprazol atipični antipsihotik koji omogućuje učinkovitu kontrolu svih simptoma kod pacijenata sa Shizofrenijom. Važna je značajna sigurnost od nastanka nepoželjnih nuspojava koje su blage i kratkotrajne.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Muško zdravlje shutterstock_2366227117

Muško zdravlje – MOVEMBER

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMovember je iza nas, ali briga o muškom zdravlju ostaje naša trajna obveza. Kada govorimo o zdravlju muškarca, jasno je da primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnog sustava, i to ne samo muškaraca. Potrebno je ponovno naglasiti kako […]

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Iz iste kategorije

Neurologija

Mogu li bolovi u vratnoj kralježnici uzrokovati šum u ušima i glavobolje?

Neurologija Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Neurologija Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Što može uzrokovati trnce u tijelu, vrtoglavicu i peckanje pri mokrenju ako su nalazi uredni?

Neurologija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]