Saznajte koji se korisni nutrijenti kriju u jajima

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Jedno jaje (ovisno o veličini) osigurava između 4.5 – 6 g proteina, polovica te količine nalazi se u bjelanjku, dok je ostatak u žumanjku.

U samo 70 kalorija po komadu jaja sadrže više od 11 korisnih nutrijenata. Jedno jaje (ovisno o veličini) osigurava između 4.5 – 6 g proteina, polovica te količine nalazi se u bjelanjku, dok je ostatak u žumanjku. Jaja su nadalje dobar izvor kolina, luteina, željeza, riboflavina (vitamina B2), folne kiseline, biotina, vitamina B12, vitamina D te vitamina E. Željezo u žumanjku jajeta, poput željeza u mesu, ima visoku bioraspoloživost; stoga se jaje sugerira skupinama koje su rizične na deficit željeza. Jedno veće jaje osigurava oko 25 mg kalcija, a prosječne dnevne potrebe za kalcijem iznose 800 mg.

Poznato je da hrana životinjskog porijekla u svom sastavu sadrži vitamin D. Meso, mlijeko i mliječni proizvodi nemaju visok udio vitamina D, a najviši udio imaju riba, riblja jetra i životinjske iznutrice. Vrijednosti vitamina D u žumanjku jaja su između vrijednosti za meso i iznutrice.
Unatoč tome što imaju visok udio kolesterola, kod većine ljudi konzumacija jaja ima mali ili nikakav utjecaj na razinu kolesterola u krvi. Opservacijske studije povezuju konzumaciju jaja sa povišenim rizikom od bolesti srca kod dijabetičara, no ne i kod zdrave populacije. Istraživanja provedena u zadnjih 40 godina dokazuju da zdrave odrasle osobe mogu jesti jaja, bez straha da će im to povećati rizik od bolesti srca. Analize pokazuju i da jaja imaju 14% manje kolesterola (185 mg) nego što je ranije izmjereno. Kolesterol u krvi više će se povećati ako uzimate zasićene masti, kojih ima malo u jajima. Kod pripreme jaja prednost treba dati metodama poput kuhanja i poširanja za razliku od pripreme „na oko“ ili kajgane jer se na visokim temperaturama stvaraju oksidirani oblici kolesterola koji se talože na krvnim žilama.

Najbolja su za doručak

Proteinski doručak, koji sadrži oko 35 grama proteina iz jaja ili govedine, produljuje sitost te smanjuje vjerojatnost uzimanja grickalica (osobito onih zasićenih mastima) kasnije tijekom dana. Također, studija objavljena u časopisu Journal of the American College of Nutrition pokazala je kako su žene koje su unosile jaja za doručak tijekom 2 mjeseca, u usporedbi sa ženama koje su pojele pecivo, izgubile 65 posto više kilograma i 83 posto više centimetara u struku.

Kako jaja utječu na krvni tlak
Znanstvenici Wu i Majumder su 2009. godine u časopisu  Journal of Agricultural and Food Chemistry objavili studiju koja pokazuje kako proteini jaja imaju slično djelovanje na krvni tlak kao i popularni ACE inhibitori – lijekovi za sniženje krvnog tlaka. Znanstvenici su uspjeli identificirati nekoliko različitih biološki aktivnih peptida u kuhanim i prženim jajima koji u doticaju s enzimima iz želuca i tankog crijeva u in vitro uvjetima postaju aktivni i djeluju kao snažni ACE inhibitori. Valja dodati kako su pržena jaja imala jače djelovanje od kuhanih.

Nisu sva jaja ista

Istraživanje znanstvenika iz Tel Aviva objavljeno 2011. godine pokazalo je kako kvaliteta jaja ovisi o prehrani kokoši nesilica. Prehrana kokoši se od uzgajivača do uzgajivača vrlo razlikuje. Kokoši koje su hranjene hranom bogatom omega-6 masnim kiselinama poput kukuruza i soje davat će jaja s visokim udjelom tih masnih kiselina za koje se pokazalo da povećavaju oksidaciju kolesterola zaslužnog za stvaranje plaka na krvnim žilama. U istraživanju su znanstvenici hranili kokoši hranom s nižim udjelom omega-6 masnih kiselina na bazi ječma, pšenice i sirka. Specijalna jaja davali su jednoj skupini ispitanika 2 puta dnevno, dok su drugoj skupini davali 2 do 4 jaja tjedno. Dobivene rezultate uspoređivali su s rezultatima kontrolne skupine koja je unosila standardna jaja. Rezultati su pokazali da je kod ispitanika koji su unosili svakodnevno 2 jaja s niskim sadržajem omega – 6 masnih kiselina i visokim udjelom antioksidansa, stupanj oksidacije LDL kolesterola bio jednak kao i kod ispitanika koji su konzumirali samo 2 do 4 standardna jaja tjedno. Drugim riječima, „zdravija“ jaja moguće je jesti u količinama koje su dvostruko veće od trenutnih preporuka za unos jaja. Danas na našem tržištu imamo dostupna jaja bogata omega-3 masnim kiselinama koja sadrže tri do četiri puta manje omega-6 masnoća od klasičnih jaja i 300-400 mg omega-3 masnih kiselina.

Druga strana medalje

Najnovija meta-analiza objavljena u časopisu Breast Cancer pokazala je kako je unos jaja između 2 i 5 komada tjedno povezan s povećanim rizikom od karcinoma dojke među Europljankama, Azijatkinjama i ženama u postmenopauzi. Također, zabilježena je veza između konzumacije jaja i rizika od karcinoma prostate kod muškaraca u istraživanju kalifornijskih znanstvenika 2011. godine. Stoga, unatoč tome što su jaja jeftini i pristupačni izvor mnogih korisnih nutrijenata ipak ne treba pretjerivati s njihovim unosom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Muško zdravlje shutterstock_2366227117

Muško zdravlje – MOVEMBER

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMovember je iza nas, ali briga o muškom zdravlju ostaje naša trajna obveza. Kada govorimo o zdravlju muškarca, jasno je da primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnog sustava, i to ne samo muškaraca. Potrebno je ponovno naglasiti kako […]

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Nutricionizam

Loše vijesti za ljubitelje slatkog: sukraloza možda potiče apetit

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSukraloza je sintetsko sladilo koje se može naći u mnogim prehrambenim proizvodima diljem svijeta. Njegova slatkoća je otprilike 385 do 650 puta veća od saharoze. Otkrivena je 1976. godine. Ovo sladilo bez nutritivne vrijednosti se proizvodi od saharoze postupkom u kojem se tri hidroksilne skupine na molekuli saharoze zamjenjuju s tri atoma klorida. Kako obična […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Omega-3 masne kiseline: ključni saveznici u zaštiti srca i krvnih žila

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOmega-3 masne kiseline, osobito eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA), dugo su bile u fokusu znanstvenih i nutricionističkih rasprava kao potencijalno ključne tvari za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila. Njihov unos putem prehrane ili dodataka ribljeg ulja našao je svoje mjesto u međunarodnim smjernicama, ali znanstveni dokazi nisu uvijek bili jednoznačni. Prehrambene smjernice brojnih zemalja, […]