Depresija nakon moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Moždani udar definiran je kao naglo nastali žarišni ili rjeđe, globalni neurološki deficit koji traje dulje od 24 sata ili dovodi do smrti.

Moždani udar definiran je kao naglo nastali žarišni ili rjeđe, globalni neurološki deficit koji traje dulje od 24 sata ili dovodi do smrti, a može se objasniti samo cerebrovaskularnim poremećajem (1). Da je učestalost moždanog udara te cerebrovaskularnih bolesti velika pokazuju pokazatelji iz SAD-a gdje svake godine od moždanog udara oboli 600 000 novih bolesnika, a broj preživjelih uvelike ovisi o unapređenju liječenja akutnog moždanog udara (2).
Pored neurološkog deficita koji se odražava nastupom invalidnosti, moždani udar dovodi i do velikih promjena u osobnom životu bolesnika, koje se pored gubitka zdravlja mogu odražavati i gubitkom radnog mjesta, gubitkom uloge u društvu te samostalnosti samog bolesnika. Uz navedene novonastale promjene u bolesnika s preboljelim moždanim udarom, jednu od vodećih uloga zauzima depresija(3).

Depresija je poremećaj raspoloženja kojeg karakterizira skup raznih vrsta simptoma: kognitivnih (negativne misli i očekivanja, ponekad i misli samoubojstva, pad koncentracije, neodlučnost, „mozganje“, samokritičnost, beznadnost), poremećaja ponašanja (manjak aktivnosti, povlačenje u sebe), tjelesnih (gubitak apetita ili pretjerani apetit, nesanica), afektivnih (osjećaji žalost i krivnja, anksioznost) i motivacijskih (gubitak interesa, tromost („sve je napor“), odgađanje). Svi ti simptomi zajedno mogu dovesti do manje ili više sniženog stupnja raspoloženja ugrožavajući funkcioniranje pojedinca, odnosno njegovu sposobnost prilagodbe životu društva. Depresija stoga nije, kao što se to često misli, obično sniženje raspoloženja, već čitav niz simptoma koji loše utječu na način razmišljanja osobe o okolini, ali i o samoj sebi(4).
Pored navedenih simptoma, uz pojam moždanog udara,javljanje depresije usko povezujemo s pojavom invaliditeta, lošim rezultatima rehabilitacije, ponovnim javljanjem moždanog udara te mogućom smrtnošću i pojavom suicidalnih planova (5,6). 

Osim kliničke važnosti, zbog svojih karakteristika, depresija nakon moždanog udara može pružiti jedinstvenu priliku za istraživanje neurobiologije depresije. Neke studije su pokazale da bolesnici s preboljelim moždanim udarom imaju višu stopu depresije u usporedbi s bolesnicima s stupnjem invalidnosti slične težine uzrokovanim drugom bolešću(7), što uzrokuje podloga patofiziologije bolesti  za koju se pretpostavlja se da je uzrokovana ishemijskim lezijama striato-frontalnih krugova upletenim u regulaciji raspoloženja (8).
Iako depresivni sindromi nerijetko prate niz neuroloških poremećaja, depresija nakon moždanog udara jedna je od češćih primjera tih poremećaja. To pogotovo podupire podatak da se javlja u više od jedne trećine preživjelih bolesnika nakon moždanog udara, a s obzirom na učestalost moždanog udara ne moramo ni isticati učestalu pojavnost te bolesti.

S druge strane, na osnovu nedavnih rezultata različitih studija nađen je povećan rizik ishemijskih događaja, pa tako i moždanog udara, kod depresivnih pacijenta te stoga se depresivni sindrom također može smatrati kao faktor rizika kod sekundarne prevencije moždanog udara  zbog dokazane povezanosti depresije s recidivom ishemijskog moždanog udara( 9). Štoviše, depresivni sindromi predstavljaju uobičajena bolesna stanja u velikom broju drugih neuroloških poremećaja kao što je parkinsonova bolest, multipla skleroza, ili epilepsije, gdje imaju snažan utjecaj i na kvalitetu života i ishod primarnog neurološki poremećaj (10).

Nadalje depresija nakon moždanog udara i kognitivna disfunkcija udruženi su i neovisni predskazatelji slabog oporavka bolesnika te je pronađena jaka povezanost između depresije i kognicije, karakterizirana  sniženjem izvršnih funkcija i problemima radne memorije(11).
Objavljeno je više znanstvenih studija koje opisuju nekoliko različitih načina liječenja depresije nakon moždanog udara koji obuhvaćaju antidepresive, psihostimulanse te čak i terapiju elektrošokovima.

Studije koje obuhvaćaju učinkovitost antidepresiva pokazuju učinkovitost citaloprama (CITRAM) , kao selektivnog inhibitora ponovne pohrane serotonina,  u liječenju depresije nakon moždanog udara (12) te pokazuju njihovu dobru podnošljivost u liječenju bolesnika s moždanim udarom.
Stoga možemo zaključiti da je depresija nakon moždanog udara često povezana s invaliditetom i kognitivnim oštećenjima (13) Unatoč podacima u ovom trenutku potrebna su daljnja istraživanja za pojašnjavanje relativnog doprinosa bioloških i psihosocijalnih čimbenika rizika i njihove interakcije u razvoju psihopatologije depresije nakon moždanog udara. Bolje razumijevanje utjecaja tih faktora rizika na tijek i liječenje dovesti će do boljeg liječenja i, eventualno, primarne prevencije depresije nakon moždanog udara.

Literatura:

1. Brinar i suradnici. Neurologija za medicinare. Zagreb: Medicinska naklada;  2009, str. 167-  8.
2. American Heart Association 2002 rt and Stroke Statistical UpdateAmerican Heart
    Association, Dallas (2002)
3. Burvill P, Johnson G, Jamrozik K, Anderson C, Stewart-Wynne E, Chakera T. The Perth Community Stroke Study Prevalence of depression after stroke. Br J Psychiatry 1995; 166 (3):320–7.
4. Hawton K, Salkovskis PM, Kirk J, Clark DM . Cognitive Behaviour Therapy for Psychiatric Problems. A Practical Guide. Oxford University Press, London (1989).
5. Ramasubbu R, Robinson RG, FlintAJ, Kosier T, Price TR. Functional impairment associated with acute poststroke depression: the Stroke Data Bank Study. J Neuropsychiatry Clin Neurosci 1998; 10(1):26-33. 
6. Pohjasvaara T, Vataja R, Leppävuori A, Kaste M, Erkinjuntti T. Depression is an independent predictor of poor long-term functional outcome post-stroke. Eur J Neurol. 2001; 8(4):315-9.
7. Folstein M, R. Maiberger, P. McHugh. Mood disorder as a specific complication of stroke. J Neurol Neurosurg Psychiatry 1977; 40 (10): 1018–20.
8. Mayberg H. Frontal lobe dysfunction in secondary depression. J Neuropsychiatry Clin Neurosci 1994; 6:428–42.
9. Sibolt G, Curtze S, Melkas S, Pohjasvaara T, Kaste M, Karhunen PJ, Oksala NK, Vataja R, Erkinjuntti T. Post-Stroke Depression and Depression-Executive Dysfunction Syndrome Are Associated with Recurrence of Ischaemic Stroke. Cerebrovasc Dis. 2013;30:336-343. [Epub ahead of print]
10. Hellmann-Regen J, Piber D, Hinkelmann K, Gold SM, Heesen C, Spitzer C, Endres M, Otte C. Depressive syndromes in neurological disorders. Eur Arch Psychiatry Clin Neurosci. 2013 Sep 28. [Epub ahead of print]
11. Hommel M, Carey L, Jaillard A. Depression: Cognition relations after stroke. Int J Stroke. 2013 Oct 27. doi: 10.1111/ijs.12057. [Epub ahead of print]
12. Andersen G, Vestergaard K, Lauritzen L. Effective treatment of poststroke depression with the selective serotonin reuptake inhibitor citalopram. Stroke 1994;, 25:1099–1104.
13. Mortimer J. Brain reserve and the clinical expression of Alzheimer’s disease. Geriatrics 1997;52(2):50–3.

 

 

 

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Muško zdravlje shutterstock_2366227117

Muško zdravlje – MOVEMBER

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMovember je iza nas, ali briga o muškom zdravlju ostaje naša trajna obveza. Kada govorimo o zdravlju muškarca, jasno je da primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnog sustava, i to ne samo muškaraca. Potrebno je ponovno naglasiti kako […]

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]