Učinak olanzapina na disruptivno ponašanje u osoba mentalnom retardacijom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Poremećaji ponašanja uključuju skupinu raznolikih pridruženih nekognitivnih simptoma i ponašanja koja nisu nužni dijagnostičkikriterij za bilo koji stupanj mentalne retaradacije (MR) 1,2.

Poremećaji ponašanja uključuju skupinu raznolikih pridruženih nekognitivnih simptoma i ponašanja koja nisu nužni dijagnostički kriterij za bilo koji stupanj mentalne retaradacije (MR) 1,2. Unatoč toj činjenici značajan broj osoba s MR doživi značajan broj ovih smetnji s prevalencijom do 60% u populaciji u zajednici 3, i povećanjem tog broja s težinom MR4. Pojam disruptivno ponašanje uključuje širok raspon ponašanja koja mogu biti štetna za osobe ili imovinu, teško ih je tretirati i mogu ograničavati pristup uslugama u zajednici. Najdramatičniji su agresivnost, samoozljeđujuća ponašanja i izljevi bijesa u rasponu 9-30 %, te su najteži za tretman 5–8. Ne postoje specifični lijekovi za ovakve poteškoće, no među najčešće propisivani u „off-label“ primjeni su psihotropni lijekovi koji vjerojatno imaju učinak u umanjivanju ovih smetnji u osoba s MR 9, ali najčešće kroz sedativni učinak 10. Najčešće propisivani su antipsihotici, kako za pridružena psihotične smetnje 11,12, tako i za disruptivna ponašanja13.  

Pojava novih antipsihotika druge generacije (SGA) jedinstvenim 5-HT 2/D2 profilom je pružila potencijalnu mogućnost njihova korištenja u liječenju disruptivnih ponašanja.  Nije dokazana jasna superiornost SGA nad FGA ali jesu pokazali manje nuspojava poput EPS, diskinezije i tardivne diskinezije18. Također SGA mogu imati manje negativnih kognitivnih učinaka18–20. Jedan od antipsihotika druge generacije koji bi mogao doprinijeti liječenju disruptivnih smetnji je i olanzapin.  I dalje postoji potreba za proširivanjem našeg znanja o učinkovitosti SGA u lječenju disruptivnog ponašanja kod osoba s MR, a cilj ovog istraživanje je bio procijeniti tu učinkovitost za olanzapin.

Metode

Riječ je o parcijalno prospektivnom istraživanju, open label seriji slučajeva. Trideset i tri institucionalizirana pacijenta s teškom do dubokom MR, disruptivnim ponašanjima institucionalizirana. Zakonski skrbnici su informirani te smo imali njihov pristanak. Svi pacijenti su već tretirani antipsihotikom tioridazinom koji je povučen s tržišta. Olanazpin je uveden nakon slobodnog perioda bez lijeka (do 4 mjeseca) i reevaluacije kliničkog stanja. Pojava jednog od slijedeća tri tipa ponašanja: fizička agresivnost/oštećivanje imovine, samozljeđivanje ili izljevi bijesa bili su dovoljan kriterij za uvođenje olanzapina nakon perioda bez lijeka. Osim samog uvođenja lijeka nije bilo drugih modifikacija u liječenju.

Podaci koji su prikupljani su: Sociodemografski (dob, spol); komorbiditet te  koterapija

Što se tiče disruptivnih ponašanja procjenjivano je sedam tipova:

  • fizička agresivnost/oštećivanje imovine
  • samoozljeđivanje
  • nesuradljivost
  • izljevi bijesa
  • samostimulacija
  • prisilna ponašanja
  • prekomjerna uporna zahtjevnost

Sva ponašanja su procijenjivana na Lickert skali od 1 (nikad) do 5 (stalno). U instituciji su bila četiri skrbnika a svaki uključeni pacijent je procjenjivan od strane istog ispitivača. Ponašanja su procjenjivana nultogdana te nakon 30, 90 i 180 dana. Analizirani su ukupan skor kao i skorovi za svako pojedinačno disruptivno ponašanje (Wilcoxonov test).

Rezultati

21 pacijent je nakon perioda od 4 mjeseca bez lijeka zadovoljavao bar jedan od tri uključna kriterija.Ukupan skor je statistički značajno opadao između dana 0 i 30 (p. Svaki od sedam pojedinačnih skorova je statistički značajno opadao od dana 0 do dana 30 (p. Svi pojedinačni skorovi su ostali statistički nepromijenjeni od dana 60 do dana 180.

Zaključak

Preliminarni zaključak uz sva ograničenja bi bio da bi olanzapin mogao biti jedan od SGA učinkovitih i u off-label primjeni za smanjivanje disruptivnog ponašanja u osoba s teškom do dubokom MR. Dominantno bi bila riječ o agresivnosti i samoozljeđivanju. Svakako bi bilo ovu hipotezu testirati u uvjetima dvostruko slijepog randomiziranog istraživanja i na reprezentativnom uzorku.

Literatura:

1. AMERICAN PSYCHIATRIC ASSOCIATION, Diagnostic and Statistical

Manual of Mental Disorders, 4th eds. (American Psychiatric Association,

Washington, DC, 1994).

2. WORLD HEALTH ORGANIZATION,

The ICD-10: International Statistical Classification of Disease and

Related Health Problems, 10th Revision (World Health Organization, Geneva,

1992).

3. DEB S & BRIGHT C, J Intellect Disabil Res, 45 (2001)

506.

4. JANSSEN CGC, SCHUENGEL C & STOLK J, J Intellect Disabil

Res, 46 (2001) 445.

5. ROJAHN J, Am J Ment Defic, 91, (1986), 268.

6. REBER M, Psychiatr Clin North Am, 15 (1992) 511.

7. AMANMG, Ann Clin Psychiatry, 5, (1993), 171.

8. ROJAHN J, BORTHWICK-DUFFY SA & JACOBSON JW, Ann Clin Psychiatry, 5 (1993) 163.

9.REISS S, AMAN MG, Psychotropic Medication and Developmental Disabilities:

The International Consensus Handbook (Ohio State University Nisonger Center, Columbus, 1998).

10. MATSON JL, BAMBURG JW, MAYVILLE EA, PINKSTON J, BIELECKI J, KUHN D, SMALLS Y, LOGAN JR, Res Dev Disabil, 21 (2000) 263.

11. KIERNAN C, REEVES D, ALBORZA A, J Intellect Disabil Res, 39 (1995) 263.

12. WILLIAMS H, CLARKE R, BOURAS N, MARTIN J, HOLT G, J Intellect Disabil Res, 44(2000) 164.

13. AMAN MG, MADRID A, Ment Retard Dev Disabil Res Rev, 5 (1999) 253.

14. JANOWSKY DS, BARNHILL LJ, DAVIS JM, J Clin Psychiatry, 64 (2003) 1258.

15. HEISTAD GT, ZIMMERMANN RL, DOEBLER MI, Am J Ment Defic, 87 (1982) 243.

16. GUALTIERI CT, LEFLER WH, GUIMOND M, STAYE JI, Am J Psychiatry, 39 (1982)

1178.

17. TIMELL AM, Ann Clin Psychiatry, 12 (2000), 147.

18.MELTZER HY., Psychopharmacol Bull, 22 (2002) 839.  

19. HARVEY

PD, KEEFE RS, Am J Psychiatry, 158 (2001) 176. —

20. GREEN MF, MARDER SR, GLYNN SM, MCGURK SR, WIRSHING WC, WIRSHING

DA, LIEBERMAN RP, MINTZ J, Biol Psychiatry, 51 (2002) 972.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Muško zdravlje shutterstock_2366227117

Muško zdravlje – MOVEMBER

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMovember je iza nas, ali briga o muškom zdravlju ostaje naša trajna obveza. Kada govorimo o zdravlju muškarca, jasno je da primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnog sustava, i to ne samo muškaraca. Potrebno je ponovno naglasiti kako […]

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]