Rezultati velikih opservacijskih studija pokazuju da oko 15% bolesnika s novonastalom paroksizmalnom fibrilacijom atrija (FA) ima progresiju u perzistentnu ili permanentnu FA.
Rezultati velikih opservacijskih studija pokazuju da oko 15% bolesnika s novonastalom paroksizmalnom fibrilacijom atrija (FA) ima progresiju u perzistentnu ili permanentnu FA.
Fibrilacija atrija je najčešća aritmija srca i često je progresivnog tijeka. Parokzismalna FA trajanja je jednako ili manje od 48 sati. Perzistentna FA trajanja je duže od 7 dana, a dugotrajna perzistentna je trajanja godinu dana ili duže. Permanentna FA je kada bolesnik i liječnik prihvaćaju prisutnost aritmije, kao trajne FA.
Razumijevanje epidemiologije i čimbenika rizika koji su povezani s progresijom FA ima važan udio u kliničkom zbrinjavanju bolesnika s ovom čestom bolešću. Rezultati novijih epidemioloških studija pokazuju da veći broj (85%) bolesnika s paroksizmalnom FA nema progresiju bolesti unutar godine dana. Međutim, postavlja se pitanje što je s ostalih 15% bolesnika, kakva je njihova prognoza ? Od 15% bolesnika s progresijom FA njih 46% progredira u perzistentni tip FA, a 54% u permanentni tip FA.
Progresija FA u perzistentni ili permanentni tip povezana je s lošijim ishodom liječenja bolesnika. Ako se vrši usporedba bolesnika s progresijom FA s bolesnicima bez progresije FA tada se vidi veća incidencija ishemijskog moždanog udara 5% prema 1%, veća učestalost prijem u bolnicu radi srčanožilnih bolesti 71% prema 51% i veća smrtnost 3% prema 2%. Za predviđanje progresije FA koristi se bodovna lista s akronimom HATCH.
HATCH je akronim izveden od hipertenzije, dobi iznad 75 godina, preboljelog moždanog udara ili TIA, kronične opstruktivne plućne bolesti i zatajenja srca. Sastavnice HATCH bodove liste navode se kao nezavisni prediktori progresije FA. Svaki čimbenik rizika HATCH bodovne liste vrijedi jedan bod osim moždanog udara ili TIA koji vrijede 2 boda. Rezultati istraživanja pokazuju da gotovo 50% bolesnika s paroksizmalnom FA i 6-7 bodova prema HATCH imaju progresiju FA unutar jedne godine, dok samo 6% bolesnika ima progresiju FA ako imaju 0 bodova prema HATCH. Znači, korištenjem HATCH bodovne liste jednostavno je otkriti bolesnike koje treba češće kontrolirati i učinkovito liječiti radi progresije paroksizmalne u perzistentnu FA.
Bodovna lista HATCH vrlo je bliska bodovnoj listi CHADS2 koja nam služi za procjenu rizika za nastanak moždanog udara u bolenika s FA. Razlika između dviju bodovnih lista je u kroničnoj opstruktivnoj bolesti pluća i u šećernoj bolesti. Istraživanja pokazuju da šećerna bolest nije čimbenik rizika za progresiju FA.
Odgovor na postavljeno pitanje u naslovu ovog članka je potvrdan, znači ipak možemo predvidjeti progresiju bolesti fibrilacije atrija.
U zaključku možemo naglasiti da je HATCH bodovna lista od velike koristi za predviđanje progresije paroksizmalne FA u perzistentnu ili permanentnu u bližojbudućnosti. Buduće studije trebale bi procijeniti HATCH bodovnu listu kao alata u svakodnevnoj kliničkoj praksi.
23.12.2015
