Depresija – bolest u porastu

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Godišnje,  1 od 10 pacijenta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti oboli od depresije. Izvješće SZO –depresija u PZZ 10,4 % od toga najviše u Santiagu 29,5%, a najmanje 2,6% u Nagasakiju.

Piše: Jelena Matoković-Bistrović dr.med.

Godišnje,  1 od 10 pacijenta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti oboli od depresije. Izvješće SZO –depresija u PZZ 10,4 % od toga najviše u Santiagu 29,5%, a najmanje 2,6% u Nagasakiju, U Europi 5%. Broj oboljelih od depresije se znatno povećao u drugoj polovici 20 stoljeća i dalje konstantno raste. Tako, američke prognoze  govore,  u budućnosti čeka depresija kao prva na ljestvici morbiditeta.
Samo polovica depresivnih  zatraži liječničku pomoć, od toga samo polovica biva adekvatno i liječena,tj. uzima  antidepresive, i konačno jedan veći dio pacijenata koji se liječi, ne liječi se u potpunosti,ili  ne u dovoljnoj terapijskoj dozi, ili  prekida liječenje prije vremena, tj. samoinicijativno.
Očito da depresija spada u najčešće psihičke bolesti današnjice.  Lat. Depressum u prevodu znači potištenost. To je ozbiljan duševni poremećaj koji zahtjeva liječenje, bolest se javlja u epizodama, češća je kod žena, a simptomi moraju trajati najmanje dva tjedna da bi postavili dijagnozu.

Glavni simptomi su:

  • tužno raspoloženje
  • gubitak osjećaja zadovoljstva prema aktivnostima i interesima koje su prije odražavale  osjećaj zadovoljstva
  • smanjena životna energija
  • pojačano umaranje

Simptomi izraženi u nešto manjem postotku, ali se također često javljaju:

  • slabljenje koncentracije,
  • poteškoće u donošenju odluka,
  • pesimističan pogled na budućnost,
  • osjećaj beznadnosti,
  • poremećen san/ insomnija ili hipersomnija/,
  • loš ili pojačan apetit,
  • gubitak samopouzdanja,
  • usporenost ili nemir,
  • osjećaj težine u rukama i nogama,
  • tjelesni i vegetativni simptomi,
  • disfunkcionalnost u obiteljskom i poslovnom životu,
  • veći dio dana provode u osami, u izolaciji od obitelji i prijatelja,
  • suicidalne misli..

Nekad je teško postavljanje dijagnoze, jer pacijent često i sam niječe depresiju,fokusira se na tjelesne simptome, te se često prvo isključuje organska bolest nizom pretraga, a tek zatim s negativnim rezultatima pretraga, dijagnosticiramo stanje depresije.

Depresije mogu biti:

  • u sklopu neke druge psihičke bolesti / psihotične depresije /- halucinacija, sumanutih ideja, osjećaj krivnje, grešnosti, ili pak prekomjerne vrijednosti, samohvale,
  • mogu biti endogene / genetske / kao i poremećaj adrenergičkog, serotonergičkog, dopaminergičkog ……..sustava, jer govori se o serotoninu kao molekuli sreće, noradrenalinu kao molekuli energije, a dopaminu kao molekuli zadovoljstva,
  • reaktivne depresije-javljaju se poslije stresnih životnih situacija / smrt drage osobe, ratna zbivanja, razvod braka, gubitak posla,  egzistencije……/, ali su duže i jače izražene nego što je to uobičajeno.

Diferencijalno dijagnostički treba uočiti razliku između depresije i anksioznosti, jer se neki simptomi mogu pojaviti u oba slučaja, ali terapija nemora biti identična.

Anksioznost  /tjeskoba/  je uglavnom usmjerena na buduće događaje, očitovanjem tjeskobe straha ,napetosti, nemira, osjećaj da će bolesnik „puknuti“ pa sve do napadaja panike.

 Simptomi:

  • poteškoće s koncentracijom, smetenost,
  • kronična zabrinutost,
  • uporne iracionalne misli,
  • pesimizam u odnosu na buduće događaje,
  • očekivanja najnepovoljnije opcije neke buduće situacije,
  • depresija,
  • opsesija ili preokupiranost oko nekog budućeg događaja,
  • gubljenje strpljenja,
  • “nervoza želuca“,
  • žeđ i učestalo mokrenje,
  • oslabljen libido,
  • glavobolja, vrtoglavica,
  • stezanje u prsima,
  • tahikardija,
  • nemir, tremor, povećana iritabilnost

Anksiozni poremećaj , za razliku od depresija, je kronična tjeskoba koja traje danima, tjednima, mjesecima, i uglavnom je to pitanje života, smrti, krivnji, osude, zdravlja, novca, karijere. Poremećaj se percipira kronična zabrinutost za  najmanje sitnice, a u svezi nekih budućih događaja, graduirana do same blokade da se nešto konstruktivno učini. Prava egzistencijalna anksioznost mora trajati najmanje 6 mjeseci da se postavi dijagnoza.   Depresija dolazi u valovima, i za razliku od anksioznosti odnosi se na sadašnje stanje.
U mnogim slučajevima  te se dvije dijagnoze isprepliču ili se pak , ako se ne liječe,  nadograđuju u druge, teže.
Terapija se također može bazirati na obje dijagnoze, tim više što djelovanje anksiolitika počinje nešto ranije za razliku od antidepresiva, te tako često počinjemo s obje vrste lijeka dok dobijemo  pozitivan pomak.

Terapija: medikamentozna i psihoterapija

Medikamentozna:

ANKSIOLITICI: derivati benzodiazepina

  • alprazolam MISAR 30×0,25mg,0,5mg, 1mg,
  • diazepam  NORMABEL 30x 2mg, 5mg, 10mg,
  • lorazepam LORSILAN 30×1 mg, 20×2,5 m,
  • oksazepam OKSAZEPAM BELUPO 30x10mg, 15 mg, 20x30mg,
  • bromazepam.

ANTIDEPRESIVI: nesektivni inhibitori ponovne pohrane monoamina

: selektivni inhibitoriponovne pohrane serotonina /SSRI/

  • sertralin  HALEA 30x50mg, 100mg,
  • escitalopram  CITRAM 28×10 mg,
  • fluoksetin, paroksetin.
    : inhibitorimonoaminooksidaze tipa A
  • moklobemid
    : ostali antidepresivi
  • mirtazapin CALIXTA 30×15,30,45 mg,
  • reboksetin,venlafaksin,duloksetin,
  • hipericin  AKTIVIN H  30 i 60 caps. X 0,5 mg.

Antidepresivi se koriste u sklopu liječenja depresivnog poremećaja, ali i u sklopu monogih drugih psihičkih poremećaja: najčešće anksioznosti, paničnih poremećaja, PTSP, opsesivno-konvulzivnih poremećaja, poremećaja prehrane / anoreksija nervosa, bulimija /, alkoholizma, poremećaje spavanja itd. Lijek izbora uvijek mora biti najdjelotvorniji, najsigurniji, najpodnošljiviji i prilagodljiv svakom pacijentu ponaosob /uključujući druge dijagnoze i dosadašnja liječenja/.

Djelovanje antidepresiva nastupa s latencijom od 3-6 tjedana što treba imati u vidu kod započinjanja terapije, te o tome upozoriti pacijenta.
Danas najčešće i najsigurnije propisivani antidepresivi, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina / SSRI /, lijek  su  izbora za blage i umjereno teške depresivne epizode. Upravo zbog latencije početka djelovanja SSRI-a  dodaje se anksiolitik / alprazolam-MISAR / čije djelovanje počinje već sa prvom tabletom.

Alprazolam kao benzodijazepinski preparat ima antidepresivno, sedativno, anksiolitičko,i antipanično djelovanje. Antidepresivno djelovanje je posljedica normalizacije beta adrenergičkih receptora, a anksiolitičko posljedica vezanja na središnje benzodijazepinske receptore. Nije upotrebljiv jedino u slučajevima teške depresije, bipolarnog poremećaja i endogene depresije. Na alprozolam se može razviti ovisnost i simptomi sustezanja nakon brzog prekida, te o tome treba voditi računa, te postupno smanjivati dozu, kada će već početi djelovati antidepresivi iz grupe SSRI – escitalopram CITRAM,te sertralin HALEA, jedno od najboljih te grupe lijekova.

Upotrebljavaju se kod velikih depresivnih epizoda, generaliziranog anksioznog poremećaja, paničnih poremećaja, socijalnih fobija, opsesivno-kompulzivnih poremećaja. Escitalopram pacijenti jako dobro podnose i terapeutski je izvrstan lijek uz upozorenje kod adolescenata s velikim depresivnim poremećajem, gdje se mora pažljivo kontrolirati i uočiti i najmanje znakove pogoršanja ili suicidalnosti, te kod starijih pacijenata s oštećenim kognitivnim funkcijama, manije, epilepsije, oštećenje jetrenih i bubrežnih funkcija, te kardiovaskularnim bolestima. Početna doza escitaloprama u depresije je 10 mg dnevno u jednoj dozi, te se eventualno može povisiti na 20 mg. Dnevno. Kod paničnih poremećaja ta doza je 5mg  na dan u prvom tjednu, te se postepeno povisuje za 5-10 mg u sljedećem tjednu.

Kod sertralina, kao i kod fluoksetina se mora sa oprezom davati epileptičarima, te dijabetičarima jer utječe na kontrolu glikemije, te je potrebno prilagoditi dozu antidijabetika, te mogu utjecati na sposobnost upravljanja vozilima ili strojevima. Početna doza u liječenju depresija je 20 mg na dan, te tek nakon 4 ili više tjedana možemo eventualno dodati još jednu dozu lijeka, ako nije došlo do kliničkog poboljšanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Muško zdravlje shutterstock_2366227117

Muško zdravlje – MOVEMBER

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMovember je iza nas, ali briga o muškom zdravlju ostaje naša trajna obveza. Kada govorimo o zdravlju muškarca, jasno je da primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnog sustava, i to ne samo muškaraca. Potrebno je ponovno naglasiti kako […]

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]