Rijetke su osobe koje barem jednom nisu probale alkohol, a istraživanja pokazuju da dobar dio europske populacije pije redovito i to količine koje imaju štetan učinak na zdravlje. Priča o alkoholu je znatno kompleksnija.
Rijetke su osobe koje barem jednom nisu probale alkohol, a istraživanja pokazuju da dobar dio europske populacije pije redovito i to količine koje imaju štetan učinak na zdravlje. Priča o alkoholu je znatno kompleksnija nego što se to čini na prvu, a znanstvenici su daleko od konsenzusa koliko i da li uopće preporučiti unos alkohola. Ipak, preporuke postoje i pojednostavljeno muškarcima savjetuju unos 2-3 alkoholnih pića, a ženama 1-2 alkoholno piće dnevno (1 piće je primjerice 1,5 dcl vina, 3 dcl piva ili 0,3 dcl žestokog alkoholnog pića).
Alkoholna zavrzlama se nedavno ponovno zahuktala nakon što su znanstvenici sa Sveučilišta Oxford izašli u javnost s tvrdnjom da su sadašnje preporuke previsoke i da bi se godišnje spasili tisuće života kada bi se preporuke za unos alkohola smanjile na maksimalno 2 pića za muškarce i 1 ½ piće za žene. No, i te smanjenje količine ne bi smjelo piti svakodnevno, već dva puta tjedno, istaknuli su znanstvenici nakon analize zdravstvenog stanja ljudi i njihove navike pijenja u Velikoj Britaniji kroz 15 godina.
Znanost o alkoholu
Istraživanja su pokazala da umjerena konzumacija alkohola može imati pozitivan učinak na zdravlje čovjeka. Uvjerljivi dokazi koje nude stotine istraživanja pokazuju da osobe koje konzumiraju male do umjerene količine alkohola rjeđe obolijevaju od bolesti srca u usporedbi s onima koji uopće ne piju alkohol te onima koji pretjeruju s konzumiranjem alkohola. Zanimljivo je i saznanje o duljem životnom vijeku osoba koje umjereno „vire“ u čašicu u usporedbi s onima koji posve izbjegavaju alkohol. Najčešće se u kontekstu blagotvornog učinka na zdravlje spominje crno vino zbog sadržaja polifenola, međutim dokazano je da i pivo sadrži širok spektar biološki aktivnih komponenti porijeklom iz bilja, uključujući polifenole i fitoestrogene.
Nekoliko studija također pokazuje da umjerena konzumacija alkohola znatno smanjuje rizik od demencije i oslabljenih kognitivnih sposobnosti povezanih sa starenjem. Također, čini se da osobe koje svakodnevno unose umjerene količine alkohola rjeđe obolijevaju od Alzheimerove bolesti. Smatra se da alkohol razrjeđuje krv i sprečava nastanak krvnih ugrušaka u mozgu. Osim toga, pokazalo se da alkohol stimulira otpuštanje acetilkolina, kemikalije koja ima važnu ulogu u procesu učenja i pamćenja. Svakako valja u obzir uzeti i opuštajući učinak alkohola.
No, studije također otkrivaju drugu stranu medalje. Naime, prekomjerna konzumacija alkohola ne samo da poništava pozitivne učinke već i značajno povisuje rizik od brojnih zdravstvenih problema uključujući povišeni krvni tlak, bolesti jetre, moždani udar, čira na želudcu, nutritivnih deficita, neplodnosti.
Izrazito velike količine alkohola koje se konzumiraju u kratkom vremenskom periodu mogu biti fatalne. Alkohol je toksičan i kad se konzumira redovito u povišenim količinama. Tada uzrokuje ireverzibilna oštećenja jetre te cijelog niza drugih organa u tijelu poput gušterače, probavnog sustava, mozga, srca, mišića i spolnih žlijezda.
Alkohol usporava metabolizam hranjivih tvari u korisne molekule smanjujući izlučivanje probavnih enzima iz gušterače. Alkohol također, ometa apsorpciju hranjivih tvari uništavajući i oštećujući stanice koje pokrivaju sluznicu želuca i crijeva, uz to ometajući i apsorpciju nekih tvari iz probavnog trakta u krv.
Također, studija objavljena u časopisu Journal of Nutrition otkriva da alkoholna pića dovode do povećanja tjelesna mase jer alkohol usporava izgaranje tjelesnih rezervi masnog tkiva, povećava apetit i doprinosi unosu energije. U studiji je, naime, na oko 2300 konzumenata i apstinenata pokazano da umjereno konzumiranje alkohola, npr. jedno piće na dan, ne doprinosi gomilanju masnog tkiva oko struka. Međutim, oni koji piju povremeno i pritom pretjeruju (više od 4 pića) mogu očekivati pivski trbuh.
Zagovornici alkoholne apstinencije se najviše pozivaju na izvješće International Agency for Cancer Research koja je 2007. iznijela niz dokaza o proporcionalnoj vezi između alkohola i karcinoma usne šupljine, ždrijela, grkljana, jednjaka, jetre, debelog crijeva i dojki. Ono što je najviše zapanjilo je što se je alkohol pokazao karcinogeni potencijal čak i pri unosu samo jednog pića dnevno.
Što sad: ne piti ili piti preporučene količine alkohola?
Mnoštvo oprečnih mišljenja po pitanju alkohola dovelo je ipak do nekoliko konsenzusa. Mišljenje je većine da ukoliko ne pijete, nema razloga da to započnete, osobito ako postoji obiteljski rizik od karcinoma. Ako uživate preporučene dnevne doze alkohola, a postoji genetski rizik od karcinoma, mudro bi bilo smanjiti unos alkohola, vjerojatno na količine koje su nedavno preporučili znanstvenici s Oxforda. No, za zdrave muškarce starije od 40 godina i žene u menopauzi te osobe koje imaju genetski rizik od bolesti srca preporučenih 2-3 pića za muškarce i 1-2 pića za žene, može poslužiti kao dobra strategija smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti. Pritom valja imati na umu da se i u slučaju kardioprotektivnog učinka alkohola „manje pokazalo kao više“ (primjerice 3 pića kod muškaraca pruža gotovo nikakve dodatne koristi u odnosu na 2 pića dnevno) pa nije nerealno za očekivati da će se preporuke za umjereni unos alkohola uskoro i „službeno“ smanjiti.
23.12.2015
