Ritam prehrane

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

O utjecaju hrane na zdravlje napisano je puno, a o utjecaju hrane na bolesti još više. No glavna poteškoća ostaje u snalaženju, nerijetko kontradiktornostima ili velikim razlikama u tumačenjima.

O utjecaju hrane na zdravlje napisano je puno, a o utjecaju hrane na bolesti još više. No glavna poteškoća ostaje u snalaženju, nerijetko kontradiktornostima ili velikim razlikama u tumačenjima. U opticaju su stara napuštena tumačenja, novi pristupi, a najčešće parcijalna i iskrivljena objašnjenja ovisno o pridruženim ciljevima. Savjeti o mršavljenju, prehrani bolesnika, o liječenju hranom koliko god bili različiti imaju zajednički temeljno biokemijski pristup. Upravo u naglašenom biokemijskom pristupu kriju se uzroci i relativne i apsolutne neuspješnosti takvih nutricionističkih savjeta. One dijete, brze ili spore, koje se temelje na kemijskom sastavu namirnica toliko su neuspješne da obeshrabruju ljude koji pokušavaju mijenjati tjelesnu težinu. Različite kombinacije ugljikohidrata, bjelančevina, vitamina, masnoća prije će dovesti do oštećenja zdravlja nego do trajne korekcije tjelesne težine. Treba jednom jasno i konačno, pošteno ljudima priznati da je taj put nedovoljan i bez šansi za uspjeh…

Na pitanje o kvaliteti moderne prehrane gotovo redovito sugovornici su spremni na paušalne kritike u smislu „hrana je prije bila kvalitetnija“, “hranili smo se zdravije“. Zaboravlja se glad, hipovitaminoze, disproteinemije, neuhranjenosti koje su pred 50-ak godina bile vrlo česte. Danas više ne srećemo rahitičnu djecu, ne znam tko je od mojih kolega vidio skorbut, pothranjenost vidimo kao posljedicu poremećenog odnosa prema hrani, disproteinemije vidimo tek kao simptom neke druge bolesti itd.

Općenito,  dostupnost hrane je danas povećana, a time i problematika prehrane se promijenila: pretilost, dijabetes, hipertenzija, giht, hiperlipidemija pozne su posljedice dugogodišnje nepravilne prehrane i krajnje je vrijeme da se ljude pravovremeno  upozori na  opasnosti nepravilne prehrane.

Danas je poznato da se godinama prije kliničke manifestacije dijabetesa mogu registrirati poremećaji u krivulji lučenja inzulina i matabolizmu ugljikohidrata, pretilost se gradi kroz višegodišnji period, oscilacije krvnog pritiska mogu se registrirati desetljećima prije fiksirane hipertenzije… Sve to može se javiti i kod ljudi koji su motivirani i brinu se o svome zdravlju jer su stručnjaci popustljivi, jer su proizvođači hrane gramzivi i žele se bogatiti na račun zdravlja. Sasvim je jasno ako je profit  vrhunski cilj industrije prehrambenih proizvoda da je onda ugroženo zdravlje modernog čovjeka. Primjer za to je beskrupulozna primjena kemijskih sredstava u proizvodnji hrane kojima nije uloga bolja kvaliteta, nego osiguranje visokih prinosa i produženje trajnosti namirnice. Ne čudi stoga što su bakterije koje opstanu u tim uvjetima posebno opasne i po zdravlje pa i po život ljudi (E. colli). Kako je nakon „kravljeg ludila“ prisilno promijenjena tehnologija proizvodnje mesa, za očekivati je da će smrt ovih ljudi biti dovoljan poticaj promjeni tehnologije i u proizvodnji povrća. Pa ipak mora se reći da je povećana ponuda možebitna prednost moderne prehrane. No velik je problem što je izbor zdravih namirnica težak, jer su nerijetko informacije o namirnicama, frizirane, ili nepotpune ili netočne.

Aspekti nepravilne prehrane

Treba odmah naglasiti da je pogrešan izbor namirnica tek jedan aspekt nepravilne prehrane. Najčešća nepravilnost prehrane modernog čovjeka je nepravilan ritam prehrane. Od najranije dobi susrećemo se s nesnalaženjem u ritmu prehrane. Plus distrofija, tj. pastozne bebe s viškom kilograma sve se učestalije sreću, jer nerijetko (bake) se djeca hrane prečesto i kad su gladna i kad su žedna i po danu i po noći. Kod odraslih moderni način života ograničava znatno i vrijeme za pripremanje hrane i termine za hranjenje. Tri obroka dnevno kao biološki minimum sve rjeđe si možemo priuštiti ne iz materijalnih razloga nego organizacijski. Naše tijelo nije u mogućnosti racionalno programirati dnevne potrebe ako se ne hranimo minimalno tri puta dnevno. Hranimo li se jednom ili dva puta na dan organizam mora stvarati zalihe za uredno snabdijevanje vitalnih funkcija. To je direktan put u pretilost. Pretilosti znatno pridonosi „grickanje“ između obroka. I to „ grickanje“ nepravilnost je u ritmu prehrane koja prati modernog čovjeka. Prečesto unošenje hrane ima isto tako negativan učinak na sposobnost organizma da pravilno regulira potrebe i održava normalnu tjelesnu težinu. Pravilan ritam prehrane je onaj koji organizmu omogućuje potrebnu pripremu na hranjenje, što znači da je poželjno ritualno ponavljanje. Hranimo li se svakodnevno u isto vrijeme olakšavamo tijelu pripremu i povećavamo efikasnost i racionalnost hranjenja. Kako viditeovdje ne govorim o žderačima i pivopijama, već o svakodnevici koja svojim ritmom remeti pravilan ritam prehrane. Tu naročito želim naglasiti kako je redovito pražnjenje probave jednako važan dio pravilnog ritma prehrane, a što se često zaboravlja, čiji se značaj često podcjenjuje, a koji je kao vrlo važan element zdrave prehrane i od stručnjaka zapostavljen. I ovdje tempo modernog življenja  otežava održavanje pravilnog ritma jer su jutra kao doba dana kad je pražnjenje crijeva najlakše, često organizacijski pretrpana, a potiskivanje nagona  može dovesti do trajnog poremećaja. Iz sadržaja crijeva koji  ostaje duže od 24 sata, resorbiraju se tvari koje organizmu ne trebaju, koncentracija toksičnih nusprodukata raste i to uzrokuje lokanu upalu. Dugotrajni poremećaj ritma stolice uzrokuje šaroliku patologiju od kolitisa do divertikuloze.

Zaključno možemo reći, govoreći o ritmu prehrane, kako je pravilan ritam – redovito minimalno tri puta dnevno uzimanje hrane u ponavljanim razmacima te redovito barem jedno prežnjenje u 24 sata.

Nejednaki razmaci između obroka, hranjenje u za tijelo neočekivano vrijeme (kasni obroci), preskakanje obroka – nepravilnosti su prehrane sa štetnim utjecajem na zdravlje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Muško zdravlje shutterstock_2366227117

Muško zdravlje – MOVEMBER

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMovember je iza nas, ali briga o muškom zdravlju ostaje naša trajna obveza. Kada govorimo o zdravlju muškarca, jasno je da primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnog sustava, i to ne samo muškaraca. Potrebno je ponovno naglasiti kako […]

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Iz iste kategorije

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Loše vijesti za ljubitelje slatkog: sukraloza možda potiče apetit

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSukraloza je sintetsko sladilo koje se može naći u mnogim prehrambenim proizvodima diljem svijeta. Njegova slatkoća je otprilike 385 do 650 puta veća od saharoze. Otkrivena je 1976. godine. Ovo sladilo bez nutritivne vrijednosti se proizvodi od saharoze postupkom u kojem se tri hidroksilne skupine na molekuli saharoze zamjenjuju s tri atoma klorida. Kako obična […]

Nutricionizam

Omega-3 masne kiseline: ključni saveznici u zaštiti srca i krvnih žila

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOmega-3 masne kiseline, osobito eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA), dugo su bile u fokusu znanstvenih i nutricionističkih rasprava kao potencijalno ključne tvari za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila. Njihov unos putem prehrane ili dodataka ribljeg ulja našao je svoje mjesto u međunarodnim smjernicama, ali znanstveni dokazi nisu uvijek bili jednoznačni. Prehrambene smjernice brojnih zemalja, […]