Povezujuće roditeljstvo – prevencija psihičkih poremećaja?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

UNICEF je donedavno naglašavao važnost prvih triju godina života. Naime, prve godine života u velikoj mjeri utječu na to koliko će djeca biti uspješna u životu: od dobrog zdravlja i snalaženja u školi do osjećaja samopoštovanja I socijalinih vještina.

Prve tri su najvažnije!

UNICEF je donedavno naglašavao važnost prvih triju godina života. Naime, prve godine života u velikoj mjeri utječu na to koliko će djeca biti uspješna u životu: od dobrog zdravlja i snalaženja u školi do osjećaja samopoštovanja i socijalnih vještina. Mozak malog djeteta razvija se nevjerojatnom brzinom, a živčane veze koje su u tome razdoblju potaknute interakcijom s najbližim osobama ostaju trajno – za cijeli život. U prvim se godinama definira i opća emocionalna stabilnost te osjećaj povjerenja prema drugim ljudima, što čini osnovu svih kasnijih važnih odnosa s vršnjacima, odraslima i partnerom, pa čak i prema vlastitoj djeci. Tako je vrijeme intenzivnog razvoja djece ujedno i vrijeme velikih prilika za svako dijete, ali i razdoblje kada je te prilike moguće upropastiti. Loše prve godine vidljive su kasnije u osjećaju nezadovoljstva vlastitim životom, poremećenim odnosima s drugim ljudima, otežanom učenju, poremećajima hranjenja, stopama kriminala, nasilja, ovisnosti i drugih osobnih i društvenih problema. Svima je jasno kako je kasnije puno teže i puno skuplje liječiti takve poremećaje, a rezultati često izostaju. Stoga je razumljiva potreba iznalaženja načina prevencije takvih poteškoća.

Privrženosti (attachment)

Privrženost ili attachment podrazumijeva osjećajnu povezanost između pojedinca (privržene osobe, djeteta) I privržene figure (njegovatelja ili što je najčešće–roditelja). Te veze mogu biti recipročne između dviju odraslih osoba, ali između djeteta I njegovatelja te su veze temeljene na djetetovoj potrebi za sigurnošću, zaštitom I povjerenjem, uglavnom tijekom ranog djetinjstva. Djeca se povezuju s njegovateljem instinktivno, te stvaraju povezanost s onim njegovateljem koji je osjetljiv na djetetove potrebe, koji je živo uključen u međusobnu interakciju te spremno odgovara na djetetove signale. Kvaliteta društvenog angažmana je mnogo značajnija nego  količina vremena koju roditelj provede s djetetom.  Obično je biološka majka prva povezujuća figura, ali tu ulogu može dobiti bilo tko tko se “bavi djetetom”. Tako jednako dobre primarne povezujuće figure mogu biti I očevi ukoliko omogućuju djetetu potrebnu mu njegu I društvene interakcije.

Za definiranje privrženog odnosa (jer nije svaki međuljudski odnos privržen) potrebno je zadovoljiti određene kriterije: 1. privržena osoba traži blizinu privržene figure (roditelja/njegovatelja), osobito u stanjima straha ili stresa; 2. privržena figura omogućuje njegu i zaštitu; 3. te osjećj sigurnosti; 4. prijetnja separacijom (odvajanjem) rezultira tjeskobom u privržene osobe; 5. gubitak privržene figure rezultira tugom u privržene osobe.

Cilj povezujućeg ponašanja je održavanje ili uspostava  bliske veze s dostupnom povezujućom figurom. Ukoliko je ta figura nedostupna ili ne odgovara na djetetove potrebe,  u djetetu se pojavljuje bol. Fizička separacija, može u dojenčadi izazvati tjeskobu I srdžbu praćenu tugom I očajem. U dobi od tri ili četiri godine, fizička separacija nije više tolika prijetnja djetetovoj povezanosti s povezujućom figurom. Prijetnja sigurnosti u veće djece I odraslih pojavljuje se nakon duljeg perioda odsutnosti,  te uslijed loše komunikacije, emocionalne nedostupnosti ili znakova odbacivanja. To će se manifestirati s protestiranjem kada povezujuća figura odlazi, radošću kada dolazi, vješanjem na nju kada je dijete u strahu te slijeđenjem te osobe kada je god to moguće. S razvojem hoda, djeca  započinju koristiti povezujuću figuru kao sigurno utočište odakle odlaze u istraživanje svijeta oko sebe. Djetetova istraživanja će biti većeg opsega ukoliko je roditelj u blizini jer je tada djetetov povezujući sustav opušten  I slobodan je za istraživanje. Ukoliko je roditelj nepristupačan ili ne odgovara na djetetove potrebe, povezujuće ponašanje je mnogo jače izraženo. Tjeskoba , strah, bolest ili umor mogu prouzročiti porast povezujućeg ponašanja.

Vrste privrženog odnosa definiraju se u odnosu na ponašanje djeteta u njemu stranoj situaciji I u prisutnosti strane osobe, a bez prisustva majke ili primarnog njegovatelja. Stoga dijete može razviti ove vrste privrženog odnosa: siguran, nesiguran, izbjegavajući, dezorganizirani odnos.

Po teoriji privrženosti, kvaliteta njegovanja je ključna za razvoj sigurnosti ili nesigurnosti. No novija istraživanja ukazuju da je važan i djetetov temperament i genetska podloga ponašanja. Tako neke vrste temperamenta mogu osobu činiti osjetljivijom  na stres uzrokovan nepredvidljivim ili neprijateljskim odnosom s njegovateljem  u prvim godinama djetinjstva.

Nadalje, psihofiziološka istraživanja ukazuju na ulogu autonomnog živčanog sustava te aktivnost osi hipotalamus- hipofiza-nadbubrežna žlijezda. Na vrstu privrženosti također utječe i polimorfizam gena odgovornog za DRD2 dopaminski receptor (povezan s anksioznom privrženosšću) te 5HT2 serotoninski receptor (povezan s izbjegavajućom privrženošću).

Sposobnost roditelja ili drugog njegovatelja da odgovara na djetetove potrebe uvjetovan je i mentalizacijom tj. teorijom uma – sposobošću ljudskih bića da pogode s određenom pouzdanošću, koje  misli, emocije i namjere leže u podlozi određenih ponašanja, kao što je na primjer suptilna facijalna ekspresija.

Povezujuće roditeljstvo

Povezujuće roditeljstvo je stil roditeljstva koji se temelji na nježnim odgojnim metodama, punim razumijevanja za dječje potrebe. Istraživanja su dokazala da je nemoguće razmaziti dijete povezujući se s njim. Povezujuće roditeljstvo ne savjetuje stalno popuštanje i ne razvija ovisnost. Ono potiče djetetov razvoj.
Uz pomoć povezujućeg roditeljstva stvorit ćete čvrstu vezu s vašim djetetom,  postat ćete mudriji, suosjećajniji i bolji roditelj,  pomoći ćete djetetu da izraste u sigurnu, suosjećajnu i smirenu osobu te da takve odnose stvara i s drugim ljudima.

Osnovni ključevi povezujućeg roditeljstva su: priprema za porod,  emotivna pristupačnost,  dojenje,  nošenje djeteta,  zajedničko spavanje,  izbjegavanje produženog odvajanja od djeteta,   pozitivna disciplina,   ravnoteža obiteljskog života.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Muško zdravlje shutterstock_2366227117

Muško zdravlje – MOVEMBER

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMovember je iza nas, ali briga o muškom zdravlju ostaje naša trajna obveza. Kada govorimo o zdravlju muškarca, jasno je da primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnog sustava, i to ne samo muškaraca. Potrebno je ponovno naglasiti kako […]

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?