Psihosomatski poremećaj

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Pacijenti sa psihosomatskim poremećajima, koje psihijatri danas po psihijatrijskim klasifikacijama kao što su DSM IV i MKB-10 nazivaju somatoformnim poremećajima, dolaze najčešće liječniku žaleći se na brojne simptome koje je teško povezati s bilo kojim poznatim procesom ili bolesti.

Pacijenti sa psihosomatskim poremećajima, koje psihijatri danas po psihijatrijskim klasifikacijama kao što su DSM IV  i MKB-10 nazivaju somatoformnim poremećajima, dolaze najčešće liječniku žaleći se na brojne simptome koje je teško povezati s bilo kojim poznatim procesom ili bolesti. Dok navode svoje simptome, jedino je jasno da ne rijetko povezani ili potaknuti socijalnim ili psihološkim krizama i stresovima. Stoga ovakav proces razvijanja tjelesnih simptoma koji su ekspresija emocionalnih i mentalnih stanja nazivamo somatizacije.

Tipovi psihosomatskih poremećaja

U psihosomatske poremećaje po DSM klasifikaciji, koju najčešće rabe istraživači,  svrstavamo: somatizacijski poremećaj, konverzivni poremećaj (u starim klasifikacijama poznat kao histerija), hipohondrija i kronični bolni sindrom.Često se simptomi preklapaju pa je teško govoriti o jednoznačnoj dijagnozi.

Somatizacijski poremećaj

Pacijenti s ovim poremećajem najčešće se javljaju liječniku iznoseći brojne fizičke patnje a da se ne može ući u trag u uzroku takvog stanja. Ako i postoje neki fizički uzroci boli, rijetko su dovoljno jasni da bi odgovarali težini simptoma koje bolesnik opisuje. Ovi pacijenti provedu godine idući od doktora do doktora a da ne dobiju dijagnozu. Kako im se često u takvim slučajevima prepisuje dosta lijekova nerijetko znaju razviti poremećaje ovisnosti.

Somatizacijski poremećaji najčešće započinju u doba puberteta odnosno adolescencije, rjeđe u tridesetim godinama i češće se javljaju u žena.

Simptomi su: gastrointestinalne tegobe, bolovi u prsnom košu, glavobolje, problemi s disanjem, problemi s mokraćnim sustavom te osjećaj slabosti. Kod žena se javljaju neredoviti i /ili bolni menstrualni ciklusi, česta povraćanja tijekom trudnoće.

Ne rijetko somatizacijski poremećaji uključuju depresivne simptome: nesanice, slab apetit, nedostatak interesa.

Konverzivni poremećaj

Iako se ovaj poremećaj može javiti u oba spola, češći je u žena. Radi se o poremećaju koji uključuje gubitak ili zamjenu pojedinih funkcija organa ili dijelova tijela koji na izgled ima fizički uzrok, no uzrokovan je zapravo psihičkim čimbenicima. Najčešći simptomi su: amnezija, sljepilo, djelomična ili totalna paraliza, epilepsiji nalik napadi, lažna trudnoća, nemogućnost govora ili gutanja. Ono što se može činiti čudnim jest činjenica da pacijenti koji pate od konverzivnog poremećaja ne rijetko zadržavaju prisebnost nazvanu la belle indiferance (prekrasna nezainteresiranost) unatoč dramatičnim simptomima.

Konverzivni poremećaji često prate depresiju ili neke tipove poremećaja ličnosti, kao što su ovisni ili histrionski tip. Neki istraživači smatraju da se ovaj poremećaj analogija posttraumatskom stresnom poremećaju, koji je kod žena često posljedica silovanja, incesta ili nasilja u obitelji.

Hipohondrija

Pacijenti s ovim poremećajem okupirani su idejom da unatoč liječničkim razuvjeravanjima boluju od neke opasne i ozbiljne bolesti. Također se žale na brojne simptome koji su često potaknuti nekim emocionalnim stresom. Ponekad se javlja prolazno, kao dio reakcije žalovanja.

Uglavnom uključuje simptome poput ostalih psihosomatskih bolesti: nesanicu, gubitak apetita, gubitak libida. Također imaju simptome anksioznih poremećaja ili poremećaja ovisnosti.

Kronični bolni sindrom

Može biti rezultat rezultat ozljede kralješnice ili raka, no karakterizira ga bol koja je inkopatibilna s fizičkim supstratom. Bol je teža i dugotrajnija nego je uobičajeno kod takvih stanja. Kronični bolni sindrom uključuje bol u bilo kojem dijelu tijela koja traje barem šest mjeseci.

Ovaj sindrom često ljudima stvara funkcionalne probleme: postaju ljuti, osjećaju nemoć, demoralizirani su, osamljeni, otuđeni od obitelji i prijatelja i ovise o lijekovima protiv bolova. Kod polovine ovih pacijenata, prvi simpotomi uslijede nakon specifične fizičke traume.

Iako kronični bolni sindrom može započeti u bilo kojoj dobi, najčešće ipak započinje u srednjoj životnoj dobi. Dva puta je češći u žena, i učestao u ljudi kolji su fizički ili seksualno zlostavljani u dječjoj dobi.

Uzroci i liječenje psihosomatskih poremećaja

Postoje različita stajališta s kojih se mogu proučavati i interpretirati ovi poremećaji. U nekim slučajevima može se raditi o simptomima nekih drugih psihijatrijskih poremećaja kao što su depresija, panični poremećaji, drugi anksiozni poremećaji, poremećaji ličnosti. U drugim slučajevima, može ih se interpretirati kao simboličku ekspresiju u čijoj je podlozi neki emocionalni konflikt. Istraživanja su pokazala da je percepcija boli različita kod pojedinih ljudi te da je povezana s nekim razlikama koje postoje u pojedinačnom središnjem živčanom sustavu, odnosno senzornim putovima mozga. Moguće je i da somatizacije budu nenormalno ponašanje naučeno u djetinjstvu i stoga mogu biti potaknute nekim događajima i odnosima s ljudima tijekom života. Neki ljudi nauče unutar obitelji da biti bolestan znači dobiti pažnju i na izvjestan način kontrolirati druge članove obitelji. Kroz ovakve situacije, naučeno, nesvjesno ponašanja je da je biti fizički bolestan zapravo jedini način privlačenja pažnje i u isto vrijeme oslobađanjaodgovornosti.

Liječnici opće prakse mogu posumnjati da se radi o ovom poremećaju kada je pred njima bolesnik koji je bio kod nebrojeno liječnika prije dolaska k njima. Za procjenu je potrebno dobro slušanje i strpljenje kako bi se diferencijalno dijagnostički isključili neki drugi poremećaji.

Psihosomatski poremećaji liječen se psihofarmakoterapijski i psihoterapijski.

Uobičajeno, kod hipohondrije preporuča se psihoterapijski tretman, najčešće KBT, a u obzir dolazi i interpersonalna psihoterapija.

Kod somatizacijskog poremećaja i konverzivnog poremećaja uz psihoterapiju nerijetko je potrebno uvođenje antidepresiva kao što su sertralin, fluoksetin, paroksetin, fluvoksamin, escitalopram.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Muško zdravlje shutterstock_2366227117

Muško zdravlje – MOVEMBER

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMovember je iza nas, ali briga o muškom zdravlju ostaje naša trajna obveza. Kada govorimo o zdravlju muškarca, jasno je da primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnog sustava, i to ne samo muškaraca. Potrebno je ponovno naglasiti kako […]

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]