Shizofrenia 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U akutnoj fazi bolesti najčešće su neophodni antipsihotici. Nakon što prođe akutna faza, osoba se može potpuno oporaviti te nastaviti normalno funkcionirati, odnosno ta epizoda može biti prva i jedina….

Piše: Dr. Tihana Jendričko, psihijatrica iz KB Dubrava

Liječenje shizofrenije

U akutnoj fazi bolesti najčešće su neophodni antipsihotici. Nakon što prođe akutna faza, osoba se može potpuno oporaviti te nastaviti normalno funkcionirati, odnosno ta epizoda može biti prva i jedina. No, najčešće ooboljela osoba doživi nekoliko epizoda tijekom života uz progresiju bolesti i posljedična oštećenja koja zahvaćaju ličnost i funkcioniranje. Isto tako vrlo često nakon akutne faze slijedi faza u kojoj dominiraju negativni simptomi.
U liječenju shizofrenije ključni su antipsihotični lijekovi. Ti lijekovi ponekad mogu izazvati nuspojave radi čega oboljele osobe razviju otpor prema njihovom uzimanju. Izbor lijeka ovisi o simptomimaa koji su izraženi, a način primjene (u tabletama ili u obliku injekcije) ovisi o tome da li bolesnik pokazuje suradljivost u liječenju ili ne. U slučaju pojačane uznemirenosti početno se uz antipsihotike mogu primijeniti benzodiazepini (npr. lorazepam).
Antipsihotici su se pojavili u medicini tijekom 50-ih godina prošlog stoljeća. Važno je napomenuti da oni ne liječe bolest, no značajno pomažu u reduciranju smetnji. Prvi lijek, klorpromazin, bio je otkriven i primijenjen u liječenju shizofrenije slučajno, a ubrzo nakon njega pojavili su se drugi antipsihotici (haloperidol, flufenazin, tioridazin i drugi). Ovi su se lijekovi nazivali „neuroleptici“ zbog svoje učinkovitosti na pozitivne simptome (halucinacije, gubitak asocijacija, ambivalenciju i drugo), no često su izazivali neurološke nuspojave. Njihov je nedostatak i u tome što su manje učinkoviti kod gubitka motivacije i emocionalne zaravnjenosti.

Od 1989. godine, pojavom nove generacije antipsihotika, tzv. atipičnih antipsihotika, omogućena je manja pojava neuroloških nuspojava (tzv. ekstrapiramidne nuspojave). Prvi u ovoj skupini antipsihotika bio je klozapin, a zatim su slijedili i drugi (risperidon, olanzapin, kvetiapin, ziprasidon, aripiprazol). Iako su ovi lijekovi bolje podnošljivi i bolesnici ih puno bolje podnose, ipak mogu izazvati neke nuspojave. Danas se najčešće primjenjuje novija generacija antipsihotika. 

Može biti potrebno nekoliko tjedana nakon primjene lijeka da bi došlo do poboljšanja smetnji. Cilj liječenja je što bolje kontrolirati simptome bolesti s najmanjom mogućom dozom. Ponekad je potrebno isprobati različite lijekove u različitim dozama, kako bi se postigao željeni učinak, a ponekad su potrebne i kombinacije lijekova (s drugim antipsihoticima, antidepresivima ili anksioliticima).
Psihosocijalne metode liječenja su također vrlo važne u liječenju shizofrenije, a uključuju obiteljsku terapiju, trening socijalnih vještina, pomoć u profesionalnom osposobljavanju i podršku u pronalaženju posla te individualnu terapiju koja uključuje učenje o nošenju sa stresom i kako što ranije prepoznati znakove i simptome povratka bolesti. Edukacija o bolesti također je vrlo važna jer pomaže ne samo oboljeloj osobi kako što bolje razumjeti bolest i pristupiti liječenju, već daje podršku i obitelji. 

Nema sigurnog načina za prevenciju shizofrenije, no što se ranije započine s liječenjem, simptomi se bolje drže pod kontrolom, spriječava se razvoj komplikacija, a time i sama bolest ima bolju dugoročnu prognozu, odnosno spriječava se pojava novih epizoda.
Dakle, kako bi se smanjio rizik od pojave novih simptoma i epizoda, važno je izbjegavati sve vrste psihoaktivnih tvari, smanjiti izloženost stresu, dovoljno se odmarati te redovito i na vrijeme započeti s uzimanjem antipsihotične terapije. Isto tako važne su redovite kontrole kod liječnika i kontinuirano uzimanje medikamenata. Smanjenje doze ili izostavljanje lijeka moguće je jedino u dogovoru s psihijatrom.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Muško zdravlje shutterstock_2366227117

Muško zdravlje – MOVEMBER

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMovember je iza nas, ali briga o muškom zdravlju ostaje naša trajna obveza. Kada govorimo o zdravlju muškarca, jasno je da primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnog sustava, i to ne samo muškaraca. Potrebno je ponovno naglasiti kako […]

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]